Izvezeno robe u vrednosti od 18,3 miliona evra 1Foto: Stefana Savić

Statističari su izračunali da je u januaru 2016. godine ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije iznosila 1.923,7 miliona evra i da je za pet odsto veća nego u istom periodu lane. Uvozeno je robe u vrednosti od 1.074,7 miliona evra (rast za dva odsto), dok je vrednost izvoza premašila 849 miliona evra što je povećanje od 9,1 odsto u odnosu na januar 2014.

                       P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Deficit u iznosu od 225,6 miliona evra smanjen je za 18,1 odsto. Situacija je slična i kad je reč o spoljotrgovinskoj razmeni koju je ostvarila privreda Vojvodine. Preciznije rečeno, spoljnotrgovinska razmena ovog dela Srbije ostvarena u januaru iznosi 533,2 milion evra, što je pad za 11,1 odsto nego u istom periodu prethodne godine. Vojvođanski izvoz u iznosu od 240 miliona evra smanjen je za 7,7 odsto, dok je vrednost uvezene robe premašila 293,2 miliona evra što je za 13,7 odsto manje nego lane. Deficit vojvođanske spoljnotrgovinske razmene, zabeležen u prvom ovogodišnjem mesecu, iznosio je 63,2 miliona evra i niži je za 20,6 odsto nego u januaru 2014. Sve ove podatke uzeli su u obzir i stručnjaci zrenjaninske Regionalne privredne komore kada su poredili robnu razmenu privrede srednjeg Banata. Prema podacima RPK Zrenjanin za januar 2016. obim spoljnotrgovinske robne razmene srednjebanatskog regiona izražava se cifrom od 34,6 miliona evra i niža je za jedan odsto nego lane. U ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije ovaj region učestvuje sa 1,8 odsto, a u razmeni Vojvodine sa 6,49 odsto.

– Privreda srednjebanatskog regiona u januaru je izvezla na strana tržišta proizvode u vrednosti od 18,3 miliona evra, dok je uvoz premašio 16,2 miliona evra. Ako analiziramo strukturu spoljnotrgovinskog prometa može se zaključiti da su najviše zastupljeni setovi provodnika za paljenje motornih vozila, zatim tekstilni proizvodi napravljeni od sintetičkih vlakana i proizvodi uljarske industrije. Na listi najvećih izvoznika našli su se Drakslmajer, Modital, Banat Nova Crnja, Dijamant, Gece, Fulgar Ist, Van Dtunene Farme, Fam Sečanj, Kolpa, Mehler Protektive i Italtex intimo – objašnjava izvozne rezultate Momčilo Nikolčić, potpredsednik Privredne komore Zrenjanin.

Na zahtev Danasa da prokomentariše robnu razmenu sa Ruskom Federacijom potpredsednik Privredne komore Zrenjanin objašnjava da ovaj region raspolaže ogromnim potencijalom, naročito kad je reč o proizvodnji hrane. Prema njegovim rečima ni prehrambena industrija ovog regiona, pre svega uljare, mlekare i klaničari, nije maksimalno iskoristila svoj potencijal za nastup na ruskom tržištu, između ostalog i zato što moraju da savladaju administrativne barijere koje opterećuju izvoz na to tržište. Sagovornik Danasa podseća da je u Privrednoj komori osnovan Koordinacioni centar za podršku izvoznicima u Rusiju, čiji je zadatak da otkloni sve eventualne probleme u vezi sa izvozom robe. Potencijalni izvoznici mogu se javiti Komori ukoliko planiraju izvoz, kažu u zrenjaninskoj RPK.

Obim spoljnotrgovinske razmene, koju je privreda srednjobanatskog regiona ostvarila u prethopdnoj godini sa Ruskom Federacijom premašila je osam miliona evra, pri čemu je izvezeno robe u vrednosti od 4,4 miliona evra, dok je uvoz iznosio 3,6 miliona evra. Na listi izvoznih proizvoda dominiraju poljoprivredna mehanizacija, sanitarije za kupatila, donje rublje, kao i obuću i jabuke, doduše u skromnim količinama.

Neiskorišćeni potencijal

– Potencijali privrede srednjeg Banata za izvoz proizvoda na rusko tržište znatno nadmašuju ostvareni nivo razmene. Podsetiću na podatak da ovaj region raspolaže sa 663 hekatara plantažnih voćnjaka i sa više od 420 hektara voćnjaka ekstenzivnog statusa u kojima dominiraju zasadi jabuke, kruške, kajsije, višnje i šljive. Procenjuje se da se godišnje ubere više od 8.000 tona kvalitetenog voća namenjenog domaćem i stranom tržištu. Sve to ukazuje na činjenicu da bi izvoz na, inače, zahtevno rusko tržište mogao da se poveća – objašnjava Momčilo Nikolčić, potpredsednik Privredne komore Zrenjanin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari