Postoji veliki rizik da bi dogovor Evropske unije i Turske u vezi sa izbeglicama mogao da padne u vodu. Dogovor, finalizovan 18. marta, sada je još više u opasnosti jer je predsednik Redžep Tajip Erdogan smenio sa funkcije premijera Ahmeta Davutoglua, koji je radio na postizanju dogovora. Erdogan je jasno stavio do znanja da se ne slaže sa 72 uslova, koji se odnose na bezvizni režim za putovanja u Evropu, a na kojima Brisel insistira. Mere sa kojima se Erdogan ne slaže uključuju sprečavanje korupcije i promenu zakonodavstva o terorizmu kako bi se preslikao evropski standard – kaže glavni ekonomista Sakso banke Stin Jakobsen.

P { margin-bottom: 0.21cm; }

Kako ističe Jakobsen, napetost između Evropske unije i Turske preti da nadjača disonantne tonove u vezi sa Bregzit glasanjem u Velikoj Britaniji gde se sve češće može čuti da evropskoj politici pretvaranja i odugovlačenja ističe vreme. On smatra da će Bregzit glasanje samo biti katalizator, a ne veliki rizičan događaj sam po sebi koji utiče na budućnost Evrope.

– Budućnost Velike Britanije ne zavisi od toga da li je u Evropskoj uniji, ili ne, već od ogromnog budžetskog deficita nagomilanog u prethodne tri decenije. Taj deficit su potpuno finansirali stranci a sudeći prema predviđanjima na globalnom tržištu bankarstvo i nekretnine biće pod pritiskom, ne zbog Bregzita, već zbog loše vođene transformacije privrede Velike Britanije i prevelike zavisnosti od bankarstva i nekretnina, dva sektora čija je produktivnost NULA. Činjenica da je premijer Dejvid Kameron dobio ponudu od EU uoči glasanja znači da Evropa danas defakto ima dvostruke aršine – ističe ovaj stručnjak i dodaje da jedan skup pravila važi za Ujedinjeno Kraljevstvo (čak i kada ostaju u zajednici) a drugi za ostale.

On procenjuje da će posle referenduma u junu više zemalja članica EU tražiti „specijalne dogovore“ za izbeglice. Osim toga, produbiće se jaz između Evropske centralne banke i političara, kao i između Nemačke i Kluba Med (Angela Merkel i Nemačka su oborile pokušaj Italije da evropske obveznice finansiraju izbeglice). Jakobsen upozorava na još jedno poglavlje u grčkoj tragediji i tvrdi da je kresanje duga, kao jedino rešenje za Grčku, potpuno neprihvatljivo za Merkelovu, koja više od bilo koga izgleda veruje da je kupovina vremena rešenje za sve probleme u Evropi. „Ali za dešavanja na tržištu ključna je Turska“, navodi on i dodaje da je dugo bio obožavalac turskih sredstava (ne i Erdogana). Tvrdi, takođe, da su realne kamatne stope previsoke dok je odnos dolara i turske lire ispod 3.05/3.06. „Za tržište u razvoju turska berza je imala dobre rezultate, ali je protekle nedelje doživela značajan pad“, zaključuje Jakobsen.

Kupovina vremena

– Tržište je u panici zbog pretnje izlaska Britanije iz EU, i tako će biti sve dok se situacija sa izbeglicama i „ubijanje“ evropskog rasta odlukom Evropske centralne banke da kamatne stope spusti ispod nule, ponovo ne nađu na dnevnom redu. Veliki je rizik da će „društveni ugovor“ biti primoran na nove pregovore zbog lošeg saveta o kupovini vremena. Vreme je jedina roba koja se ne može kupiti i možda je ovo pravi trenutak da političari i centralne banke shvate tu činjenicu – poručuje glavni ekonomista Sakso banke Stin Jakobsen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari