Teheran, desetomilionska iranska prestonica, postao je posle 16. januara, kada su Iranu ublažene međunarodne sankcije nametnute zbog nuklearnog programa, prava poslovna destinacija. Na međunarodnom aerodromu „Imam Homeini“ mogu su čuti francuski, engleski i nemački jezik, a hoteli u severnom delu Teherana iz kojih puca pogled na planine prekrivene snegom, puni su finansijskih menadžera i investicionih bankara.

Oni pokušavaju da ostvare profit u zemlji, čija ekonomija vredi oko 420 milijardi dolara i može se pohvaliti mladim, visokoobrazovanim stanovništvom od oko 80 miliona. Pozitivni tokovi idu i u drugom pravcu – predsednik Irana Hasan Rohani boravio je u Rimu i Parizu kako bi se sreo sa liderima Francuske i Italije, ali i sa direktorima kompanija Fijat Krajsler Serđom Markioneom i Totala Patrik, Pujanijem. „Četvorodnevni poslovni put rezultirao je sklapanjem sporazuma vrednih 50 milijardi dolara. Rohani bi uskoro trebalo da poseti Austriju, Belgiju i Nemačku“, kazao je novinarima beogradskih redakcija, ambasador Irana u Srbiji Madžid Fahimpur.

Prvi strani državnik koji je neposredno po ukidanju sankcija Iranu posetio Teheran bio je predsednik Narodne Republike Kine Ši Điping. Predstavnici dveju država potpisali su 17 dokumenata i pisama o namerama, uključujući i ugovore iz oblasti pravosuđa, trgovine i civilnog sektora. Razmatrani su, takođe, dugoročni ugovori u sektorima energetike i rudarstva. Kineski mediji ističu i sporazum o zajedničkoj realizaciji Inicijative Pojasa i Puta, transevroazijske strategije za povećanje trgovine i povezanosti zemalja duž novih kopnenih i pomorskih Puteva svile. Kina je, inače, najveći trgovinski partner Irana i najveće je tržište za sirovu naftu iz te države. Godišnja bilateralna trgovinska razmena dostigla je rekordnih 51,8 milijardi dolara u 2014. Rohani je najavio da će u narednih deset godina u bilateralnim ekonomskim odnosima Irana i Kine biti realizovano 600 milijardi dolara. Vu Bingbing, profesor bliskoistočnih nauka na Pekingškom univerzitetu, predviđa da će posle ukidanja sakcija u Iranu doći do rasta ekonomske potražnje. „Iranu je sada potrebna sveobuhvatna izgradnja infrastrukture i obnavljanje kapaciteta za proizvodnju nafte. Nedostaju investicije u energetske sektore, uključujući i gasni. Sporazumi iranskih i kineskih partnera pomoći će u izgradnji infrastrukture sektora energetike, kao i daljem rastu irakskog izvoza“, dodao je Vu.

Sjedinjene Američke Države su ostavile na snazi mnoštvo ograničenja na trgovinske sporazume sa Iranom zbog njegovog programa balističkih raketa i podrške grupama koje u Vašingtonu smatraju terorističkim. Nekim inostranim ograncima kompanija iz SAD biće dozvoljeno poslovanje u Iranu, ali rukovodioci u centralama i dalje neće smeti da posluju sa iranskim preduzećima koja su pod američkim sankcijama. S druge strane, Erbas je potpisivanjem sporazuma o prodaji Iranu 114 novih i korišćenih aviona čija će isporuka početi u julu, već pretekao Boing, saopštio je Abas Akundi, ministar za puteve i razvoj gradova. Kompanije iz Evrope su do sada dobile i većinu poslova u auto industriji. tako je Pežo, koji je 13 odsto prodaje ostvarivao u Iranu pre nego što se povukao 2012, u pregovorima je sa proizvođačem automobila Iran Kodro, i drugim kompanijama, o zajedničkoj proizvodnji. Nemački Dajmler objavio je zajednički poduhvat izgradnje Mercedes-Benc kamiona u Iranu i drugi za distribuciju manjih kamiona svoje marke Fuso iz Japana. No, evropski proizvođači automobila će po povratku na iransko tržište biti suočeni sa novom konkurencijom iz Kine, koja nije bila pogođena tom vrstom sankcija. Predvođeni kompanijama Čeri, Lifan i Anhui Đianhuai, kineski proizvođači su na putu da povećaju udeo na tržištu Irana sa oko jedan odsto iz 2011. na oko devet odsto ove godine, navodi istraživač HIS Automotiv.

Iran ima nameru da privuče najmanje 50 milijardi dolara godišnje stranih investicija, rekao je guverner centralne banke Valiolah Seif a prema proceni jedne od vodećih svetskih kompanija za kreditni rejting – Mudiz, ta država će ostvariti rast ukupnog brito domaćeg proizvoda od pet odsto. Delom je to zbog solidne osnove građene tokom godina isključenosti Irana iz svetskog finansijskog sistema, ali i činjenice da je već odmrznuto više od 100 milijardi dolara prihoda od nafte koji su godinama bili na računima u inostranstvu. Deo tih sredstava koja ukupno premašuju 150 milijardi dolara, će verovatno biti iskorišćen za kupovinu roba, ali naročito za izgradnju infrastrukture. Iran će, takođe, imati pristup međunarodnom platežnom sistemu što će zemlji umanjiti troškove trgovine i finansiranja.

Planovi za saradnju sa Srbijom

– Zvaničnici Irana i Srbije slažu se u proceni da će već u skoroj budućnosti robna razmena između dve države dostići 200 miliona dolara. Ima puno mogućnosti za unapređenje ekonomske saradnje i investicija. Iran želi da sarađuje sa Srbijom u otklanjanju ekoloških problema, a kao perspektivnu oblast za saradnju vidimo i turizam. Već u naredna dva meseca u Srbiju će, čarter letovima, iz Irana stići dve grupe od po 300 turista. Predstavnici dve nacionalne vazduhoplovne kompanije i nadležnih službi razmatraju mogućnost uspostavljanja direktne avionske linije između Teherana i Beograda – izjavio je u razgovoru sa novinarima beogradskih redakcija, ambasador Irana u Srbiji Madžid Fahimpur. On je podsetio da je u Teheranu održano 14. Zasedanje mešovitog komiteta za privrednu saradnju kome je, uz ministra za trgovinu, turizam i telekomunikacije Rasima Ljajića, prisustvovalo i 40 privrednika iz Srbije a potpisano je i četiri međudržavna sporazuma.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari