Promene na čelu vlade Francuske, u junu ove godine, probudile su nadu lobista gasnih i naftnih kompanija koji pokušavaju da ponovo otvore pitanje eksploatacije škriljaca. Međutim ministarka zadužena za ekologiju i energiju, Delfin Bato u socijalističkoj vladi Žan-Mark Eroa, energično izjavljuje: „Odlučno podržavamo jasnu odluku prethodne vlade kojom se zabranjuje dobijanje gasa iz škriljaca, jer nigde u svetu nije dokazano da je njihova eksploatacija moguća bez ugrožavanja životne sredine i ljudi. U ovom trenutku ništa ne ukazuje na to da bi Francuska mogla da izmeni odluku o zabrani korišćenja škriljaca“.

I predstavnici Organizacije Grinpis pozdravlja odluku francuske vlade, naglašavajući da su spremni da reaguju ukoliko bi bilo naznaka da će doći do promene politike u toj oblasti. Portparol organizacije Francusko prirodno okruženje (FNE) upozorava da nije samo tehnika eksploatacije problem, već i korišćenje škriljaca, „jer nikada nećemo moći da kontrolišemo proizvode koji se oslobađaju prilikom razbijanja stena sa škriljcima“.

Očekivanja da bi eksploatacija škriljaca mogla da počne „podgrejao“ je Žan-Lui Barlo, ministar za ekologiju u desničarskoj vladi Fransoa Fijona, koji je, početkom 2010, dao dozvolu francuskom Totalu i američkoj kompaniji Šepbah enerdži da ispitaju kolikim rezervama uljnih škriljaca raspolaže Francuska. Prvi rezultati istraživanja zasnovani na ustanovljenim rezervama rude škriljaca ukazuju na to da bi moglo da se proizvede oko 5.000 milijardi kubnih metara gasa, što odgovara stogodišnjim potrebama Francuske. Najveće rezerve uljnih škriljaca pronađene su u Ardenima (na severu) i na jugu – u okolini Monpeljea. Problem je, međutim, nastao kada su se nevladine organizacije za zaštitu životne sredine, kojima su se pridružila udruženja građana, kao i eksperti za eksploataciju škriljaca, digli svoj glas protiv, upozoravajući na to da su tehnologije za dobijanje gasa iz škriljaca, zasnovane isključivo na „hidrauličnom razbijanju“ stena, izuzetno opasne po životnu sredinu. Dobijanje gasa iz škriljaca zasnovano je na ubrizgavanju u stene vode pod velikim pritiskom, pri čemu se dodaju hemijski aditivi koji, potom, dopiru u podzemne vode i truju izvore. Pod pritiskom stručnjaka i javnosti desničarska vlada Fransoa Fijona, najpre u aprilu prošle godine, povlači dozvolu za ispitivanje, a u julu usvaja i Zakon kojim se zabranjuje upotreba hidrauličkog razbijanja škriljaca.

Eksploatacija škriljaca, ipak, nije svuda u svetu zabranjena. Tako se, recimo, u Sjedinjenim Američkim Državama, doduše u ograničenom obimu i u pustinjskim oblastima, škriljci koriste za dobijanje gasa. Rasprave o štetnosti korišćenja škriljaca utihnule su posle otkrića velikih količina prirodnog gasa što je SAD obezbedilo lidersku poziciju u proizvodnji gasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari