Pacijenti plaćaju ceh ishitrenih odluka

P { margin-bottom: 0.21cm; }Povod za nezadovoljstvo pacijenata jeste i ukidanje mogućnosti podizanja ljekova na recept u privatnim apotekama, već samo u Montefarmu, odnosno državnoj apotekarskoj ustanovi, i to uprkos činjenici što je od marta do kraja 2015. godine, koliko je ta mogućnost bila na snazi, snabdijevanje tržišta ljekova bilo redovnije. S druge strane, sudeći prema izjavi ministra zdravlja u Vladi Crne Gore Budimira Šegrta, Montefarm je sposoban da obezbijedi uredno snabdijevanje tržišta medikamenata i da je to jedina prava istina u vezi s tim pitanjem. On je, takođe, rekao da su 107 privatnih apoteka, koje su bile uključene u ovaj projekat, ispunile sve ugovorne obaveze, ali je sporno to što deo novca, od ukupno 900.000 eura koliko su te apoteke ostvarile po osnovu marže, nije završio u državnoj kasi.

Uz opasku da je Crna Gora malo tržište za globalne proizvođače, ali su troškovi poslovanja isti, ako ne i veći, kao na drugim tržištima Branislav Martinović, vlasnik firme Glosarij doo u Podgorici, u razgovoru za Danas podsjeća na to da lijek mora biti registrovan i u Crnoj Gori iako je tu proceduru već prošao u zemljama EU. Osim toga, mora biti u pakovanju koje je registrovano za neku od susjednih država, najčešće je riječ o Srbiji, što sve utiče na cijenu lijeka, ali i povećava rizik da nešto na tom putu od proizvođača do isporuke na vrijeme zataji.

– Ne tvrdim da i proizvođači ne mogu da izazovu nestašice na tržištu ali se to, ipak, rijetko dešava. Mislim da je problem u tome što Montefarm ne nabavlja dovoljnu količinu ljekova, a ni logistička podrška, odnosno snabdjevanje apoteka, nije na zavidnom na nivou. Podsjetiću na to da je svaki lijek bio dostupan osiguranicima kada je Fond zdravstva ugovarao usluge izdavanja lijeka i sa apotekama koje nijesu u sastavu Montefarma. Zahvaljujući tome, osiguranici nisu trpjeli štetu zbog lošeg upravljanja i planiranja jer su svoj lijek mogli da podignu i u privatnoj apoteci pri čemu trošak za Fond zdravstva nije ni na koji način uvećan. Ovo pravo ukinuto je odlukom Ministarstva zdravlja da se lijek može preuzeti samo u apotekama Montefarma. Bojim se da bi ovakva odluka mogla da izazove nestašicu ljekova na crnogorskom tržištu – tvrdi Martinović.

Kada je riječ o saradnji sa zdravstvenim ustanovama Martinović kaže da je lakše sarađivati sa privatnim firmama koje posluju po tržišnim principima i gdje nema problema u kašnjenju naplate. „Razumijemo teškoće države na planu finansiranja zdravstva i stoga podržavamo funkcionisanje zdravstvenog sistema, prije svega dugim periodom naplate potraživanja“, komentariše Martinović. Na pitanje da li postoji konkurencija između distributera ljekova vlasnik Glorasij daje potvrdan odgovor.

– Značajan je broj distributera koji osim ljekova distribuiraju potrošni materijal i opremu ali je na tržištu već duže vrijeme prisutan i regionalni lider u distribuciji ljekova u odnosu na kojeg smo mi izuzetno mala firma. Imamo, dakle, veoma jake konkurente u procesu ugovaranja sa proizvođačima i sa druge strane na planu plasmana robe ka apotekama, bolnicama i Montefarmu, što nas dodatno stimuliše da radimo na podizanju kvaliteta i uslova nabavke i prodaje – kaže Martinović.

Čuvanje monopola Montefarma
Udruženje privatnih apoteka saopštilo je da su za vreme trajanja projekta izdavanja ljekova na recept u privatnim apotekama 44 Montefarmove apoteke dobile na ime troškova više od tri miliona eura, dok je 107 privatnih apoteka podijelilo 900.000 eura. Tvrde, takođe, da je u državnim apotekama zaposleno gotovo 500 ljudi, a u privatnim oko 400 te da se odlukom Ministarstva zdravlja o prestanku izdavanja ljekova na recept u privatnim apotekama, zapravo, čuva monopol Montefarma.

antrfile

Neracionalna potrošnja ljekova
Detaljna analiza za prvi kvartal ove godine, koju su uradili Ministarstvo zdravlja i zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm, pokazala je da se ljekovi neracionalno troše. Sudeći prema zvaničnim statističkim podacima Crna Gora je rekorder po potrošnji ljekova s obzirom na to da u prethodnih pet godina bilježi stopu rasta od 10 do 12 odsto. To dalje znači da je Crna Gora na samom vrhu liste kad je riječ o potrošnji ljekova po glavi stanovnika. I to uprkos činjenici da su neki medikamenti i do 50 odsto skuplji nego, recimo, u Srbiji ili u Bosni i Hercegovini.