Jedno od pitanja koje muči domaću javnost odnosi se na to da li će eventualno povećanje izvoza mleka i mlečnih prerađevina u Rusiju izazvati nestašicu i podići cene tih proizvoda na domaćem tržištu. U Centralnoj asocijaciji proizvođača mleka Vojvodine (CAPMV) upozoravaju da je proizvodnja na istorijskom minimumu i da je sreća u nesreći što je kupovna moć stanovništva izuzetno niska, „jer da je situacija drugačija mi ne bismo imali dovoljno mleka ni za domaće potrebe“.


– Govedarstvo je jedina grana poljoprivrede koja se ne može stvoriti, niti obnoviti, preko noći. Osim toga, karakteriše je spor obrt kapitala i zato sve ozbiljne zemlje imaju dugoročne i jasno definisane strategije, a prerađivački kapaciteti su u vlasništvu proizvođača, koji mogu da računaju na ogromne subvencije. U Holandiji, recimo, proizvođači dobijaju pozajmice uz minimalnu kamatu od jedan odsto. Agrarna politika „sjaši Kurta da uzjaši Murta“ nikome nije donela ništa dobro, pa neće ni nama. Mi još uvek ne znamo šta je perspektiva i pravac za koji se naša zemlja opredelila. Da li su to porodična gazdinstva, velike farme, ili, možda, farme od 50 do 100 krava. Ne postoji ni stabilan način subvencionisanja poljoprivredne proizvodnje. Regres od 25.000 dinara po kravi smanjen je na 20.000 i dodeljuje se samo umatičenim grlima – komentariše za Danas Sanja Bugarski, predsednica Upravnog odbora CAPMV.

U otvorenom pismu koje je ta asocijacija uputila Ministarstvu poljoprivrede ističe se, između ostalog, i to da proizvođače mleka destimuliše državna administracija, odnosno besmislene administrativne procedure. Naša sagovornica u tom kontekstu ukazuje na „izmišljene“ troškove koji se zovu „Prijava događaja“, a koštaju 200.00 dinara.

– Tome treba dodati još jednu besmislenu stavku „kretanje“, koja podrazumeva da veterinar u stanici mora da zamisli kako se vaša životinja kreće i da to naplati 300 dinara. Očigledno je, dakle, da su naši troškovi narasli sa 134, koliko smo plaćali za izlučivanje jednog teleta, na 634 dinara, a kad je reč o kravama, umesto 188 dinara sada treba da platimo 688 dinara, plus 1.000 dinara za analizu na Q groznicu (ukoliko ide na priplod). Pravi „hit“ predstavlja uvođenje sveske u koju farmeri moraju da unose podatke, rodovnike, brojeve o svim životinjama na farmi. Pritom se zaboravlja da ozbiljni farmeri poseduju kompjutere i bazu podataka – ističe Sanja Bugarski.

Ona smatra da je tzv. mlečna karta, inače kategorija koju ne poznaju u Evropskoj uniji, izmišljotina domaće birokratije čiji je cilj da veterinarima omogući laku zaradu tako što će od farmera uzimati novac za papir na kojem piše da njihova krava u ovom momentu nije bolesna (taj papir važi šest meseci). Prema oceni sagovornice Danasa, i najnoviji „izum“, a reč je o odluci da se leševi sa farmi uklanjaju tako što će farmer zvati nadležnog veterinarskog inspektora, koji mora da pripremi gomilu papira, ali i da obavesti kafileriju da dođe po leš, utemeljen je na željama, a ne na mogućnostima osiromašenih farmera. To je uslov da Uprava za veterinu izbriše uginulu životinju iz evidencije.

Povodom primedbi vojvođanskih farmera i proizvođača mleka okupljenih u Udruženju CAPMV u Upravi za veterinu kažu da su obeležavanje i registracija životinja definisani Zakonom o veterinarstvu i posebnim pravilnicima, i da je reč o kompleksnom sistemu, koji treba da obezbedi „sledljivost životinja u proizvodnji, odnosno sledljivost mesa i proizvoda od mesa u lancu ishrane – od štale do trpeze“. Podsećaju, takođe, da je početkom godine, na osnovu Zakona o veterinarstvu i pravilnika o obeležavanju i registraciji goveda, doneta Instrukcija o praćenju kretanja goveda, koja je stupila na snagu 1. jula, uz fleksibilnu primenu do oktobra 2014. godine, kako bi se procedure usaglasile kod svih učesnika u sistemu. Iz ove uprave ukazuju i na to da se posebno dizajnirani obrasci o kretanju goveda i potvrde o prijavi događaja mogu naći na sajtu Uprave, pa vlasnici goveda nisu obavezni da bilo šta plaćaju. „Praćenje kretanja životinja je odgovornost vlasnika i nije propisana nikakva naknada za izdavanje potvrde od bilo kog državnog organa, niti je potrebno da se plaća taksa ovlašćenom obeleživaču. Ukoliko vlasnik životinja nije u mogućnosti, ili ne želi da sam popuni taj obrazac, a voljan je da za tu uslugu plati cenu koju je zvaničnim cenovnikom odredila neka veterinarska stanica, Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za veterinu ne preuzimaju nikakvu odgovornost za valjanost takve usluge, niti su nadležne da određuju cenu“, kaže se u odgovoru koji je Uprava za veterinu dostavila redakciji Danasa.

Stručnjaci ove službe navode da je „Registar na gazdinstvu“ dokument koji je obavezan prema evropskim i nacionalnim propisima. Reč je o registru u koji vlasnik upisuje sve događaje vezane za goveda na farmi – rođenje, odlazak, dolazak, uginuće, prinudno klanje, gubitak, krađa… kako bi se utvrdilo koja su goveda boravila na gazdinstvu u poslednje tri godine. „Primerci tog dokumenta besplatno su podeljeni svim vlasnicima farmi, a evidencija se može voditi i u elektronskoj formi, koja je dostupna na internet stranicama Uprave za veterinu. Činjenica je, takođe, da izbor ušnih markica za obeležavanje životinja vrši vlasnik, pasoši za goveda štampaju se u Upravi za veterinu svakog ponedeljka za sve životinje koje su obeležene i prethodne sedmice unete u Centralnu bazu podataka, dok pasoše Uprava dostavlja ovlašćenom obeleživaču, koji je dužan da ih dostavi vlasniku. Veterinarske stanice, koje sprovode Program mera kao ovlašćeni obeleživači, dužne su da o čitavom sistemu obeležavanja pruže farmerima sve potrebne informacije, i na valjan način edukuju vlasnike životinja“, objašnjavaju u Upravi za veterinu.

Sunovrat govedarstva

– Koliko je situacija u govedarstvu alarmantna svedoči i podatak da je 2006. broj goveda starijih od 24 meseca premašivao 680.000 da bi u 2014. godini pao na oko 357.000. Ovo je rezultat „dobro“ vođene agrarne politike. Na našu sreću aktuelni premijer, koji je obišao jednu farmu muznih krava, mogao je da se uveri da farme jedine u Srbiji rade 365 dana u godini. Taj podatak, očigledno, stručnjacima iz Uprave za veterinu ne znači mnogo pa su rešili da ovo malo upornih farmera što pre izbrišu iz čuvene baze podataka – komentariše Sanja Bugarski, predsednica Centralne asocijacije proizvođača mleka Vojvodine.

Usklađenost sa evropskim standardima

U Upravi za veterinu potvrdili su Danasu da su inspektori EU nekoliko puta proveravali kako funkcioniše sistem obeležavanja, registracije i praćenja kretanja životinja i pošto su utvrdili da su ispunjeni evropski standardi, dobijene su dozvole za izvoz određenih proizvoda na tržište EU, kao i Carinske unije (Rusija, Belorusija, Kazahstan). „U okviru TAIEX misije, u maju 2014, EU je izvršila evaluaciju sistema obeležavanja i registracije životinja Centralne baze obeležavanja goveda i terenskih procedura. Ocenjeno je da je sistem kompatibilan sa procedurama u zemljama EU, kao i da je usklađen sa Regulativom ES 1760/2000“, kažu u Upravi za veterinu i najavljuju, za oktobar, posebnu prezentaciju sistema obeležavanja životinja u oktobru ove godine, kako bi se dokazala usklađenost sa zahtevima Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari