Tržište od oko 620 miliona potrošača 1Ekonomija sa najvišom stopom rasta: Vijetnam

Dileme nema – Udruženje zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN), sa više od 620 miliona potrošača (gotovo polovina mlađa je od 30 godina), jedan je od ekonomskih entiteta budućnosti. U prilog tome govore i procene Azijske banke za razvoj (ADB) prema kojima će ukupni bruto domaći proizvod članica ASEAN, porasti sa 4,4 odsto, koliko je registrovano u 2015. godini, na 4,5 odsto (u 2016), dok bi u 2017. trebalo da dostigne nivo od 4,8 odsto.

Od 10 zemalja-članica ovog udruženja, koje zauzimaju prostor od oko 4,4 miliona kvadratnih kilometara, Indonezija ima najveću privredu, vijetnamska ekonomija beleži najvišu stopu rasta, dok je Mjanmar poslednje veliko neotkriveno tržište. Prema nezvaničnim informacijama ove tri države će, krajem aprila, posetiti predsednik Srbije Tomislav Nikolić. Razlog više da o ovim privredama u usponu prozborimo još koju reč.


Indonezija, sa više od 255 miliona ljudi, najveća je ostrvska zemlja na svetu. Od oko 17.500 ostrva, koja se prostiru na gotovo dva miliona kvadratnih kilometara sa obe strane ekvatora, više od 6.000 je nastanjeno. Indonezija je i najveći arhipelag koji zauzima oko 5.000 kilometara između Azije i Australije. Mereno nominalnim bruto domaćim proizvodom, od oko 900 milijardi dolara, privreda Indonezije zauzima 16. mesto na svetskoj rang listi i članica je Grupe 20 (G-20) najmoćnijih privreda u usponu. Prema paritetu kupovne moći privreda Indonezije je osma i vredi više od 2,8 biliona dolara. Svetska banka je svrstala Indoneziju u grupu ekonomija sa nižim srednjim primanjima. Više od polovine od ukupnog broja Indonežana živi na relativno bogatoj Javi, od čega jedna desetina naseljava glavni grad DŽakartu. U resursima bogatom Riau, Istočnom Kalimantanu i Zapadnoj Papui BDP po glavi stanovnika dostiže 6.000 američkih dolara godišnje, dok prosečni stanovnik nekog od udaljenih indonežanskih ostrva na jugu i istoku zarađuje manje od 2.000 dolara. Predsednik Indonezije Đoko Vidodo, poznatiji kao Đokovi, namerava da privredni rast vrati na sedam odsto – stopa neviđena još od azijske finansijske krize sa kraja 1990-ih. Đakovi je pokrenuo veliku kampanju unapređenja infrastrukture radi podsticanja rasta smanjenjem logističkih troškova i unapređujući pomorsku povezanost u državi, i tako više povezao istočnu Indoneziju sa prosperitetnom Javom. Demografski, izabrao je pravi trenutak za to, imajući u vidu činjenicu da u Indoneziju polovina stanovnika ima manje od 28 godina starosti i tek treba da uđu na tržište rada.

U Mjanmaru se nadaju se da će njihova prva demokratski izabrana vlada još od 1960-ih, koja je prošlog meseca stupila na dužnost, promeniti stvari nabolje. Pred njom su veliki izazovi, s obzirom na to da u Jugoistočnoj Aziji, samo Kambodža ima niži BDP. A potencijala za napredak – ima, počev od mlade i jeftine radne snage (ukupan broj stanovnika premašuje 52 miliona), velikog priobalja, bogatog poljoprivrednog zemljišta i idealne geografske pozicije, nalazi se između velikih tržišta Kine, Indije i Jugoistočne Azije. Osim toga, mnogi Burmanci se vraćaju u domovinu, donoseći entuzijazam i profesionalno znanje, a ne treba zanemariti ni neke od rezultata koje je ostvarila prethodna vlada. Preliminarni podaci pokazuju da je u 2015. ostvaren rast BDP od oko 8,3 odsto, a sličan trend obeležiće i ovu godinu. Krajem marta počela je da radi i berza u Jangonu na čijoj bi listi moglo da se nađe još 10 kompanija. Pristižu strane investicije, naročito u oblastima telekomunikacija i energetike. Posle višedecenijske vladavine generala na Mjanmar se sada sa blagonaklonošću gleda u svetu.

Kad je reč o Vijetnamu ta država je u prethodnih nekoliko godina izvukla korist od dramatičnog rasta troškova radne snage u Kini, zbog čega raste broj kompanija koje su odlučile da presele proizvodnju u Vijetnam. Prema proceni banke Kredit Suis u ovoj godini biće zabeležen rast BDP od 6,3 odsto, što je treća po veličini stopa rasta među tržišnim ekonomijama u ekspanziji, posle NR Kine (6,6 odsto) i Indije (7,8 odsto). Ipak, ta relativno visoka stopa rasta predstavlja korak unazad u odnosu na 6,7 odsto iz 2015. i uslovljena je sporim globalnim rastom. Iako vijetnamski izvoz usporava, analitičari Kredit Suisa primećuju da povećana domaća potrošnja pomaže održavanju ekonomske ekspanzije. Za to vreme inostrani investitori još uvek hrle u zemlju. U Kredit Suis očekuju ukupan priliv stranih direktnih investicija od 13 milijardi američkih dolara. To je dobar rezultat ali lošiji u odnosu na spektakularnih 14,5 milijardi ostvarenih u 2015. godini.

Izneverena očekivanja

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, vrednost izvoza Srbije u članice ASEAN, ostvaren u periodu januar-oktobar 2015, premašio je 28,2 miliona dolara. To je za desetak miliona dolara manje nego u istom periodu 2014, kada je izvezeno robe u vrednosti od 39,2 miliona dolara. S druge strane, uvoz iz država članica ASEAN povećan je sa 204 miliona dolara (u 2014), na 216,4 miliona. ASEAN je protekle dve godine učestvovao sa 0,3 odsto u izvozu Srbije, a u uvozu sa 1,2, odnosno sa 1,4 odsto. To je daleko od očekivanja obe strane da bi srpski privrednici mogli da uđu na to obećavajuće tržište u Jugoistočnoj Aziji, ili da bi Srbija mogla da bude kapija kroz koju bi proizvodi iz članica ASEAN mogli da prolaze na putu ka tržištima Centralne i Istočne Evrope.

Saradnja sa EU

Evropska unija je drugi po veličini trgovinski partner ASEAN. Prema statističkim podacima EU, spoljnotrgovinska razmena između ASEAN i Evropske unije, realizovana u 2015, iznosila je 201 milijardu evra, i veća je za 11 odsto nego 2014. Iz EU je u ASEAN otišlo najviše SDI, čak 194 milijardi evra, što čini gotovo četvrtinu svih SDI u regionu. EU je zaključila pregovore za sporazum o slobodnoj trgovini (SST) sa Vijetnamom, sa Indonezijom pregovora o Sporazumu za sveobuhvatno ekonomsko Partnerstvo (CEPA), a sa Mjanmarom o sporazumu o investicionoj zaštiti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari