Zaposleni na Površinskom kopu „ Drmno“ uprkos brojnim problemima uspevaju da održe proizvodnju na nivou plana ili za koji procenat iznad. O kojim se konkretno problemima radi, kako se prevazilaze i koja su očekivanja za narednu godinu, o tome govori Ljubinko Janković, direktor Površinskog kopa „ Drmnop“.


-Analizirajući proizvodnju za proteklih jedanaest meseci i osamnaest dana, možemo da budemo zadovoljni jer nam je ona na uglju i na otkrivci preko plana. Izraženo u brojkama, do sada smo otkopali 6. 903. 919 tona uglja ili tri procenta iznad plana. Što se tiče otkrivke, ona je 34. 241. 695 metara kubnih, ili dva i po procenta vise od planirane. Sve ovo ukazuje da ćemo do kraja ove kalendarske godine ne samo ispuniti plan proizvodnje uglja i otkrivke, već i prebaciti ga. Istakao bih da smo na proizvodnji uglja u ovoj godini imali jednu relaksiranu proizvodnju da tako kažem, jer nismo radili punim kapacitetima iz razloga što nam je blok B2 u Termoelektrani „ Kostolac B“ bio u revitalizaciji, očekujemo da krene početkom decembra kada ćemo krenuti u punu proizvodnju uglja. Ja sam na početku godine naznačio da ovo treba da bude godina proizvodnje otkrivke iz razloga što nismo imali pritisak na proizvodnju uglja, i 38 miliona čvrstih metara kubnih koliko je bilo projektovano za ovu godinu, mi smo sami sebi povećali na 40 miliona. Međutim, dolazimo u situaciju da je to teško ostvarljivo iako još nismo odustali, potrudićemo se u narednih mesec i nešto dana koliko nam je ostalo jer ulazimo sa punim kapacitetima nakon završenih svih remonata na kopu „ Drmno“, kaže Janković

Koji su razlozi što se dovodi u pitanje proizvodnja pomenutih 4o miliona kubika?

-Ja ću samo napomenuti da smo mi imali produžetak remonta na petom BTO sistemu iz razloga što smo čekali rezervne delove iz nemačke firme „ Takraf“, sponice za reduktore okreta gornje gradnje. Na istom tom sistemu koji inače daje najveću proizvodnju na Površinskom kopu „ Drmno“, imali smo dva duža stajanja zbog nailaska na arheološke iskopine kada smo bili prinuđeni da neke tehnološke zahvate radimo naknadno, a koji su nas koštali vremena i kapaciteta. I kad sve to saberemo, dolazimo do vremena od mesec i jače dana nerada što je proizvodnja od 1, 3 miliona metara kubnih jalovinske mase. Napomenuo bih i to da smo na dva velika sistema produžili remonte takođe zbog neblagovremenog pristizanja rezervnih delova, sve zbog poznate problematike vezane za javne nabavke, kasno se krenulo sa njenom realizacijom, ali sve u svemu uspeli smo nekako da sve remonte privedemo kraju. Nakon završetka remonta prvog BTO sistema pre desetak dana imamo sve sisteme u punoj pogonskoj spremnosti i dosta spremni dočekujemo nastupajući zimski period.

Pored pogonske spremnosti mašina koje im daju sigurnost da će pregurati ovu zimu kao što su i prethodnih radili dosta stabilno, rudarima kopa „ Drmno“ dodatnu sigurnost daju i otkrivene rezerve uglja koje su trenutno četiri miliona tona.

-To je, da tako kažem, jedna dobra priča. Ono što ne možemo da predvidimo, svi znamo da u zimskom periodu mogu da nas snađu razne vremenske neprilike i na to moramo da budemo spremni jer se nalazimo u jednom košavskom području, mi smo jedna ogromna fabrika pod vedrim nebom. Mnogo toga nažalost zavisi od vremenskih uslova ali mislim što se tiče same proizvodnje uglja, problema ne bi trebalo da bude za razliku od otkrivke. Tu možemo da očekujemo nekih problema zbog vremenskih uslova, pogotovo kada nastupi vreme mrazeva, kada dolazi do lepljenja na presednim mestima.

Direktor kopa „ Drmno“ smatra da u predstojećem zimskom periodu ne bi trebalo da bude većih problema u snabdevanju ugljem TE- KO A i TE- KO B, uz napomenu da će proizvodnja u 2013. godini biti veliki izazov za sve zaposlene.

-Proizvodnja u narednoj 2013. godini, već sada to mogu da kažem da je za sve radnike i nadzorno tehničko osoblje kopa „ Drmno“ veliki izazov jer smo dobili projektovanu proizvodnju na uglju od 9. 750. 000 tona koju bi trebalo da ostvarimo. Poznato je da je kop „ Drmno“ projektovan za kapacitet od 9 miliona tona, a naš je zadatak da ostvarimo 10 posto iznad projektovane proizvodnje po glavnom rudarskom projektu. Izazov je veliki i mi ćemo se potruditi, a da li ćemo uspeti, videćemo. Što se tiče proizvodnje otkrivke, ona se kreće na cifri od 40 miliona kubika, rekao bih da je to neka realna mogućnost, ali isto tako treba da potkrepimo činjenicama da mnogo toga treba uraditi da bi se ta proizvodnja i ostvarila. Neke poslove nismo uspeli da završimo ove godine, pre svega što se tiče investicija, a i dovoljnih nabavki rezervnih delova. Tu pre svega mislim na Pomoćnu mehanizaciju za koju nismo uspeli da nabavimo sve rezervne delove da bi je podigli na viši nivo. Pored toga, nismo uspeli da nabavimo ni nove mašine koje smo planirali u ovoj godini. Sve to ostaje nam za iduću godinu, napominje direktor Janković.

Veoma bitan segment u celoj ovoj priči za ostvarivanje ovako visoke proizvodnje su objekti predodvonjavanja i završetak infrastrukturnih objekata.

-Mi moramo dinamiku izrade objekta predodvodnjavanja uskladiti sa dinamikom napredovanja fronta rudarskih radova, samo tako ovaj površinski kop može uspešno da nastavi da radi, u protivnom imaćemo velikih problema. Napomenuo bih da je za ovako visoku proizvodnju neophodno završiti sve infrastrukturne objekte, i tamo gde smo planirali- Buldozerska radionica, novo kontejnersko naselje moraju biti u stanju da koristimo te objekte i da rasteretimo deo Kontejnerskog naselja zapad i Mašinsku radionicu u rudničkom krugu gde se sada nalazi Buldozerska radionica. To su sve neki od uslova za ostvarivanje ovako visoke proizvodnje, već sada znamo da će to biti teško ostvarljivo iz razloga u ovoj podršci o čemu sam govorio, Pomoćne mehanizacije, odvodnjavanja i infrastrukturnih objekata iz razloga što smo za ovu godinu dobili 50 posto manje finansijskih sredstava, za iduću imamo nekih 45 posto manje za tekuće održavanje, remontno održavanje, za investicije. Sve su to stvari koje nam još više otežavaju celu ovu priču. To nam samo ukazuje na to da svi ljudi, svi radnici, nadzorno tehničko osoblje moraju početi racionalno da se ponašaju u izvršavanju svojih zadataka, uz svu odgovornost prema sredstvima sa kojima raspolažu. Pre svega rukovanje na ostalim i mašinama Pomoćne mehanizacije mora da se podigne na jedan mnogo viši nivo, preventivno održavanje takođe mora biti mnogo bolje, ne smemo da dolazimo u incidentne situacije, da ne kažem havarijske. Moramo da se bavimo troškovima, ljudi se ovde uglavnom bave proizvodnjom, zaboravljaju na troškove, ljudi svakodnevno mora da znaju ne samo koliko su proizveli, već i koliko su pritom troškova napravili. I to je ono na čemu ćemo raditi u idućoj godini, ističe direktor kopa „ Drmno“.

-Drugi, ništa manje važan segment u celoj ovoj priči je smanjivanje povreda na radu koje itekako utiču na samu proizvodnju, na odsustvovanje sa posla, i da ne kažem u finansijskom i proizvodnom smislu izazivaju negativne efekte. Moramo da povedemo mnogo više računa o sredstvima da li su obezbeđena za rad, a isto tako i sami radnici koji rade na tim mašinama moraju da povedu mnogo više računa da ne dođu u situaciju da se povrede. Apsolutno korišćenje zaštitne opreme i sredstava, poštovanje svih zakonskih propisa, i da ne nabrajam dalje.

Nepovoljna starosna struktura zaposlenih

-Želeo bih ovom prilikom da uputim apel, molbu radnicima koji su stekli uslov za odlazak u penziju na osnovu ispunjenja radnog staža, da iskoriste to svoje pravo, odu u penziju i na taj način omoguće da mladi ljudi dođu na njihova mesta. Ovo kažem iz razloga što ti ljudi u tim godinama ne mogu više da daju efekat koji su u radu davali do sada, da iskoriste ono za šta smo se svi borili, a to je beneficirani radni staž, da iskoriste tu mogućnost u koju svakog meseca, svake godine ulažemo značajna sredstva. Mi smo relativno star kolektiv u kome u ovako teškim uslovima rada ljudi u šezdesetim godinama teško to mogu da ostvare, kategoričan je direktor Površinskog kopa „ Drmno“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari