Salmonele su najčešći uzročnici trovanja hranom. Reč je o oboljenju želudačno-crevnog trakta ljudi i životinja. Bolest je prvi put otkrivena 1885. godine u Rotendorfu (Nemačka) kod ljudi posle upotrebe mesa bolesnog konja. Iz tog mesa, a tri godine kasnije i iz mesa obolele krave, izolovan je do tada nepoznat mikroorganizam, nazvan Salmonella enteritidis. Nakon toga, mnogi mikroorganizmi slični salmoneli otkriveni su kod obolelih ljudi i životinja, ali i u hrani koja je izazvala trovanje.
Uzročnik salmoneloze su bakterije iz roda Salmonella, kojih ima više od 2.200 vrsta. Salmonele su otporne na visoke i niske temperature, kao i na dejstvo fizičkih i hemijskih faktora. U rastvoru kuhinjske soli ove bakterije žive nekoliko meseci, a u sobnoj prašini više od 80 dana.
Zaražene životinje izlučuju salmonele preko izmeta, sekreta, ekskreta i mleka, a zaražena živina i preko jaja. Izvor salmonela je meso, mleko i jaja zaraženih životinja, prljave ruke kliconoše ili obolelog i upotreba zagađenog pribora i posuđa.
Zaraznost i pojava oboljenja u čoveka nastaju posle upotrebe mesa, mleka i jaja od zaraženih životinja ili proizvoda naknadno zagađenih salmonelom. Salmoneloza se najčešće javlja leti i početkom jeseni, pojedinačno ili u vidu epidemija u porodici (proslave) i kolektivima (dečje ustanove, škole, restorani i bolnice).
Vreme od unosa zaražene hrane do pojave znakova bolesti iznosi šest do 72 sata, u zavisnosti od količine unetih salmonela. Bolest obično počinje naglo, sa groznicom, bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem i prolivom. Pre navedenih tegoba mogu da se jave glavobolja, vrtoglavica i povišena telesna temperatura, koja raste i do 40 stepeni Celzijusa. Stolice su u početku retke, neprijatnog mirisa, zelenkaste boje, a kasnije i vodenaste. Javlja se malaksalost, žeđ i pospanost. Jaka povraćanja i prolivi dovode do gubitka telesne tečnosti (dehidratacije), kada nastaju izrazito teški oblici oboljenja i komplikacije (artritis, meningitis, upala pluća, sepsa i dr.), pa čak i smrtni ishod.
Kod nekih ljudi infekcija može postati hronična, bez nekakvih posebnih simptoma. Te osobe mogu biti izvor zaraze za okolinu. Smrtnost je retka, i to uglavnom kod veoma mladih ili veoma starih osoba.
Lečenje se određuje prema težini kliničke slike. Prema potrebi, sprovodi se i u bolnici. Mali broj bolesnika može imati simptome izvan probavnog sistema (npr. artritis).
Higijena pre svega
Prevencija trovanja hranom je najvažnija, od higijenskog rukovanja namirnicama do higijenske pripreme hrane;
Hranu pripremljenu od mlevenog mesa koristiti odmah posle termičke obrade;
Upotrebljavati samo pasterizovano mleko i mlečne proizvode mapravljene od pasterizovanog mleka;
Najopasnija hrana su kolači koji sadrže jaja, kao i mesni proizvodi;
Pre pripremanja hrane pažljivo operite ruke toplom vodom i sapunom;
Dobro kuvajte meso i prerađevine od mesa, posebno mlevenog;
Dobro kuhajte jaja (tvrdo kuvana su najsigurnija);
Temeljito perite voće i povrće, posebno ono koje nećete kuvati;
Pribor za obradu mesa koriste isključivo za tu namenu (npr. nož za obradu povrća nemojte koristiti za obradu mesa);
Piste isključivo pasterizirano mleko;
Perite ruke, posuđe i kuhinjske površine vrućom vodom i sapunom nakon dodira sa sirovim ili živinskim mesom;
Dobro kuvajte govedinu, prerađevine od goveđeg mesa, posebno hamburger, živinu i jaja;
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


