Počela javna rasprava o nacrtu Zakona o smanjenju rizika od katastrofa 1

U organizaciji Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, grada Kragujevca i Regionalne privredne komore Šumadijskog i Pomoravskog Upravnog okruga danas je u Kragujevcu održana prva od četri najavljene javne rasprave o Nacrtu Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama.

Na početku skupa goste je pozdravio Predrag Lučić, v.d. direktora Privredne komore Srbije – RPK Kragujevac, a predlog novog Zakona predstavili su Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije i dr.Živko Babović, načelnik Uprave za rizike u Sektoru za vanredne situacije.

Marić je kao dva osnovna razloga, za donošenje novog zakona istakao potrebu pomeranja težišta sistemskih aktivnosti na prevenciju i veće uključivanje mladih u sistem za smanjivanje rizika od elementarnih nepogoda.

On je dodao kako on i Sektor za vanredne situacije, koji je vodio aktivnosti na izradi Nacrta zakona, smatraju da su rešenja iz predloženog Nacrta zakona potpuno u duhu direktiva usvojenih na Konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o smanjivanju rizika od katastrofa održanoj marta 2015 godine u japanskom gradu Sendaiju.

Dr.Babović je najpre problemima sa serverom Sektora za vanredne situacije obrazložio činjenicu da je mali broj učesnika današnje javne rasprave a to su mahom bili ljudi iz lokalnih samouprava iz ovog dela Srbije koji se inače bave poslovima reagovanja u vanrednim situacijama dobio unapred tekst Nacrta zakona.

Potom je pokušao da prisutne upozna sa novinama koje donose predložena zakonska rešenja ali nam se čini da je nedovoljno ukazao na novopredložena zakonska rešenja čija primena preventivno delovanje na otklanjanju uzroka prirodnih katastrofa stavlja u središte aktivnosti sistema zaštite.

Zašto je to tako i da li u Nacrtu zakona ima tih rešenja pokazaće javna rasprava koja je tek krenula. Ono što se čulo danas u Kragujevcu pored primedbi zbog nedostavljanja Nacrta zakona na vreme tiče se pre svega zabrinutosti ljudi, angažovanih na poslovima civilne zaštite i vanrednih sitaucija u lokalnim samoupravama, da li će te iste lokalne samouprave imati finansijske, kadrovske i kompetetivne kapacitete da iznesu sve one poslove koji im se novim zakonskim rešenjima nameću.

Tu dilemu je najrečitije sažeo predstavnik Smedereva koji je govoreći o radu na terenu ukazao na nerealna očekivanja od angažmana mesne zajednice i ljudi koji njom rukovode.

Iznevši sumornu sliku o depopulaciji naselja i starosnoj struktruri aktivista mesnih zajednica on je prisutne zasmejao ali i zabrinuo pričom o umornim starcima koji dremaju na skupovima u tim istim mesnim zajednicama a čiji je položaj u sistemu normativno nedefinisan.

I malobrojni predstavnici privrednih subjekata su tu sumornu stvarnost na terenu dodatno oslikali govoreći o činjenicama da su u zadnje tri decenije privredni subjekti u borbi za preživljavanje i opstanak na tržištu zapostavili većinu mera i aktivnosti usmerenih na prevenciju protiv elementarnih nepogoda.

Jedan od trinaest vodećih principa usvojenih na već pomenutom skupu u Sendaiju kaže da „iako je uloga državnih i drugih viših nivoa vlasti u omogućavanju vladavini i koordiniranjui dalje od posebne važnosti, potrebno je osnažiti lokalne vlasti i lokalne zajednice za smanjenje rizika od katastrofa, pored ostalog i putem resursa podsticaja i odgovornosti pri odlučivanju po potrebi“.

Ako je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije u uvodu javne rasprave istako duh Sendaija koji po njemu, prožima predložena rešenja onda smo sudeći po diskusijama koje su se čule u Kragujevcu zaključili da je predlagač u fokus rešenja akcenat stavio na obaveze i odgovornost lokalnih samouprava zanemarujući realno stanje na terenu.

Ministarstvu unutrašnjih poslova i Sektoru za vanredne situacije i ne pripada da daju rešenja za uređenje mesta i uloge opština i gradova u državi ali uvažavanje realnosti i njihovog faktičkog poloažaja se ipak podrazumeva .

No, ako je to put i način da se u predstojećoj međuresorskoj raspravi izazovu i druga ministarstva na njihovo angažovanije uključivanje u ovu javnu raspravu onda to možemo donekle i razumeti.

Posebno će biti interesantan stav novoformiranog Ministarstva za zaštitu životne sredine o pitanjima uređenja preventivnog delovanaj protiv elementarnih nepogoda na lokalnom nivou jer je valjda ono najodgovornije za mere i aktivnosti predviđene pregovaračkim poglavljem 27 – Životna sredina zbog činjenica da se zaštita životne sredine zasniva se na preventivnom delovanju, suzbijanju štete, zajedničkoj odgovornosti i integrisanju zaštite životne sredine u ostale politike države.

Sva je prilika da će javna rasprava i o ovom zakonskom predlogu još jednom ukazati na nužnu i efikasnu harmonizaciju normativne delatnosti države ali i na neophodne sistemske promene koje nisu moguće bez odgovarajućih ustavnih promena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari