Ilustracija Foto: BeoinfoPolako, ali sigurno kineski biznismeni postaju sve značajniji igrači na svetskoj turističkoj sceni.
I što je veoma važno, pokazali su da znaju to da rade. „Odahnuli smo otkada je kineska korporacija Fosun preuzela Klub med“, poručila je Valeri Bensiek, direktor Kluba mediterane za Nemačku. Izgleda da nove gazde rade na zadovoljstvo kako klijentele, tako i zaposlenih u kompanijama koje preuzimaju Kinezi. Moglo bi se reći da je ovo pokušaj da se dešavanja u kineskoj privredi stave u kontekst razvoja svetskog turizma. U fokusu petogodišnjeg plana društvenog i privrednog razvoja Kine, koji se primenjuje od 2016. godine, nalaze se investiciona ulaganja u uslužne delatnosti. To ne treba da čudi imajući u vidu činjenicu da su u Kini ulaganja u infrastrukturu i nepokretnosti dostigla željeni nivo, a proizvodnja jeftine robe široke potrošnje daje sve nižu akumulaciju (uz pad zapošljavanja), pa zaduženi za privredni razvoj traže prostor za nove investicione poduhvate. Razvoj turističke delatnosti u Kini uslovljen je, s jedne strane, činjenicom da je reč o atraktivnoj destinaciji koju treba približiti stranim turistima i naterati ih da tu ostavljaju svoj novac. S druge strane je ekonomski osnažena, i oslobođena svih istorijskih ograničenja, kineska populacija koja postaje značajan faktor razvoja turističke industrije. Stoga ne čudi što kineske kompanije, u putovanjima svojih građana, vide izvore solidnih prihoda. Da je reč o velikom biznisu o tome svedoče i podaci da je prethodne godine, oko pedeset miliona turista iz Kine, na putovanja i boravke u inostranstvu, potrošilo oko 120 milijardi evra, a prema procenama za 2016, nešto više od 60 miliona Kineza će na raznim turističkim destinacijama ostaviti gotovo 150 milijardi evra. Podaci dalje govore da je kineski turista potrošio u proseku 2.394 evra od čega je na prevoz otišlo 606 evra, na smeštaj 415 evra, a na ishranu i piće 281 evro. Zanimljivo je da je najviše, odnosno 909 evra, potrošeno na ulaznice za razgledanja turističkih atrakcija, zatim na suvenire, kao i na šoping.
Među kineskim turistima najpopularnija su krstarenja. Već 2015. godine broj Kineza na kruzing putovanjima približio se broju Amerikanaca, koji su, inače, najveći konzumenti kruz putovanja. I podaci za 2016. ukazuju na to da brodovi, gotovo svih svetskih kruzing kompanija, usmeravaju kurs ka lukama na kineskoj morskoj obali. Ali, ne sme se prenebregnuti činjenica da su kineske kompanije već „progutale“ zapadnoevropske organizatore putovanja, koji su se u Kini pojavili početkom 21. veka s namerom da povedu Kineze na nove turističke destinacije. Na listi vodećih turoperatora nisu više TUIO, Tomas Kuk, Kuoni… već domaće kompanije. Nacionalna uprava turizma Kine navodi da će ulaganja u turističku industriju ove godine premašiti 170,3 milijardi evra, odnosno 42 odsto više nego 2015. godine. Planom do 2020. godine predviđeno je da kineske korporacije u turizam ulože oko 267,4 milijarde evra. U tom kontekstu treba podsetiti da najpoznatijim njujorškim hotelom Valdof astorija, zatim Klubom Mediterane (sistem za odmor turista hedonista), kao i svetski poznatim hotelskim lancima Karlson, sa više od 1.400, i Golden tulip sa 1.100 hotela širom sveta, upravljaju kineske korporacije. Na spisku najvećih kineskih investitora nalazi se i HNA grupa, reč je o koncernu orijentisanom na oblasti avio-saobraćaja i hotelsku industriju, koji u svom sastavu ima dve avio kompanije – Hanan erlajnz i Aigle azur. U vlasništvu ovog koncerna su i dva hotelska lanca: HNA hotels i nedavno kupljeni Karlson hotels. Od februara 2016. godine HNA grupi pripada i švajcarska kompanija Flughafen grundhandlar Svissport, koja se bavi servisnim poslovima na aerodromima. U ovom trenutku aktuelna je priča o preuzimanju hotelskog lanca Radison, kao i informacija da HNA pregovara sa švajcarskom kompanijom Arlajn – Katerer gejt gourmet čija je delatnost snabdevanje aviokompanija i aerodromskih restorana jelima i pićima. Pri kraju su i pregovori sa španskim hotelskim lancem NH o osnivanju zajedničke kompanije u Španiji.
Dobro se među investitorima kotira i kineski mešoviti koncern FOSUN, čija je osnovna delatnost osiguranje, kao i trgovina prehrambenim artiklima i robom široke potrošnje. U oblasti turizma ovaj koncern se pojavio 2014. godine, preuzimanjem 100 odsto vlasništva Francuske turističke kompanije Klub Mediterane i otkupom pet odsto akcija turističkog koncerna Tomas Kuk. Jedna od najvećih kineskih osiguravajućih kompanija Anbang kupila je hotel Valdorf astorija i hotelski lanac Stratedžik hotels. JIN JIANG je pravi turistički koncern. Ova grupacija u Kini poseduje veći broj hotela koji su nosioci različitih licenci najpoznatijih svetskih lanaca, raspolaže prevoznim sredstvima u gotovo svim vidovima saobraćaja, kao i mrežom putničkih agencija. JIN JIANG je, u saradnji sa Anbangom, odobrio kredit u iznosu od 2,9 milijardi evra, poznatom francuskom hotelskom lancu Luvr hotels, koji poseduje 1.100 hotela, među kojima je i lanac Golden tolip (toj grupaciji pripada bivši hotel Putnik na Novom Beogradu). Nezaobilazan akter ove priče je i Vanda grupa koja u svom sastavu ima više od 80 hotela. Ta grupacija je nosilac licencnih prava hotelskih lanaca Hilton, Hajat, Akor, IHG. U svome sastavu ima veći broj robnih kuća, lanac prodavnica sportske opreme a u vlasništvu ove korporacije su i nekoliko poznatih kulturnih i istorijskih institucija koji igraju značajnu ulogu u turizmu Kine. Hotelska grupacija Plateno sa ukupno 3.500 hotela, raspoređenih u devet različitih grupa, takođe je prešla granice Kine i poslovno je angažovana na većem delu azijskog kontinenta.
Dakle, dileme nema – Kina je postala ozbiljan učesnik zbivanja na svetskom tržištu putovanja i turizma. Aktivnosti kineskih kompanija su predmet interesovanja ne samo organizacija specijalizovanih za industriju putovanja, na nivou pojedinih država, regija i asocijacija, već i Svetske turističke organizacije pri Ujedinjenim nacijama (WTOUN). Ono što posebno zaokuplja pažnju turističkih poslenika u Srbiji jeste otvaranje redovne direktne avionske linije za Peking. To je vest koja otvara nove mogućnosti razvoja turizmu Srbije neslućenih razmera. I stigla je, kako bi Amerikanci rekli, „Right Time“ (u pravo vreme), a u takvim okolnostima uspeh je zagarantovan. Osim ako neznalice ne upletu prste.
Autor je ekspert za turizam i predsednik Juta senior kluba
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


