I Jugoimport SDPR među zainteresovanima 1

Zastava kovačnica je jedna od retkih, ako ne i jedina, fabrika koja, uprkos činjenici da je mesecima u bankrotu, i dalje radi isporučujući domaćim i inostranim poslovnim partnerima svoje proizvode.

Time se, kažu zaposleni, Kovačnica priprema za novu tendersku prodaju koju je, krajem juna, osujetila Poreska uprava Srbije. Kragujevački „kovači“ očekuju da će njihova fabrika biti ponuđena zainteresovanim kupcima, najverovatnije, u februaru. Do tada mora da bude okončana nova procena vrednosti imovine stečajnog dužnika kao pravnog lica, odnosno fabrike u celini, kako će Kovačnica, za razliku od gotovo svih bankrotiranih firmi koje se prodaju u delovima, da bude ponuđena potencijalnim kupcima. Odbor poverilaca Kovačnice treba da raspiše konkurs za izbor novog procenitelja vrednosti imovine kragujevačke fabrike otkovaka, što je postupak koji se ponavlja četvrti put.

Podsećanja radi, vrednost Kovačnice prvi put je procenjivana u proleće 2005. godine, uoči prve privatizacije, zatim uoči stečaja, pa za vreme trajanja stečajnog postupka, ali i u maju ove godine, kada je fabrika otkovaka procenjena na 5,7 miliona evra. Nakon toga, tender za prodaju Zastava kovačnice u bankrotu bio je zakazan za 25. jun. Tendersku dokumentaciju su, u predviđenom roku, otkupile tri kompanije – jedna iz Srbije, druga iz Češke i treća iz Bosne i Hercegovine (početna prodajna cena kragujevačke fabrike otkovaka iznosila je 50 odsto od procenjene vrednosti). Iako je vrednost imovine procenila ovlašćena firma iz Beograda koju je, na javnom konkursu, izabrao Odbor poverilaca fabrike otkovaka (isti onaj koji je početkom decembra morao da raspiše novi konurs za izbor novog procenitelja), Poreska uprava Srbije, kao razlučni poverilac, se uoči tenderske prodaje „popišmanila“ i zatražila novu procenu vrednosti. Time je sprečena, gotovo izvesna, privatizacija, s obzirom na to da je tada jedan od dva inostrana potencijalna kupca uplatio zakonom proposani depozit, od oko 1,5 miliona evra, čime je pokazao da je zainteresovan za kupovinu kragujevačke fabrike.

U Poreskoj upravi, koja ima hipoteku nad trećinom nepokretne imovine Kovačnice, i kojoj to preduzeće duguje 360 miliona dinara, navodno su se uplašili da prodajom fabrike na osnovu majske procene njene vrednosti neće uspeti da naplate svoja potraživanja, te da je to bio razlog za brzopotezno otkazivanje, već zakazanog, tendera. Prema našim saznanjima iza „strahovanja“ Poreske uprave zapravo stoji, namera domaćeg kupca, odnosno, državne kompanije za promet, ali i proizvodnju, oružja i vojne opreme, Jugoimporta SDPR, da ona postane novi vlasnik Zastava kovačnice. Ta namera Jugoimporta u skladu je sa činjenicom da je Zastava kovačnica preduzeće od strateškog značaja za vojnu industriju, ali je letos nevolja bila u tome što ta kompanija nije imala novac potreban za kupovinu fabrike. U Kovačnici tvrde da su o prodaji fabrike Jugoimportu u više navrata razgovarali sa nadležnima u toj kompaniji, ali da nisu uspeli da se dogovore. Poručuju da narednu tendersku prodaju neće više moći da spreče eventualno novi zahtevi Poreske uparave Srbije, čije pravo žalbe na postupak ni do sada nije moglo da osujeti ponovnu provatizaciju Kovačnice.

Kovačnica će, ističu u toj fabrici, na narednom tenderu sigurno biti prodata. Ponovna privatizacija, i to prodajom firme ozbiljnoj kompaniji iz delatnosti, je, pojašnjavaju naši sagovornici, neophodna. Najpre zbog stabilizacije poslovanja fabrike i ulaganja u njeno osavremenjavanje, koje treba da obezbedi značajno povećanje proizvodnje, ali i zbog namera pojedinih mešetara, među kojima je i nekadašnji vlasnik, Bugarin Valentin Zaharijev, kojeg „kovači“ optužuju da ih je uništio, i čije namere, kako smatraju, nikako ne mogu da budu iskrene. Naprotiv…

Bankrot Zastava kovačnice uzrokovan je stavom Poreske uprave Srbije, čiji se predstavnici, uprkos insistiranju na doradi plana reorganizacije fabrike otkovaka u stečaju, nisu pojavljivali na poverilačkim ročištoima u kragujevačkom Privrednom sudu koji je, u takvoj situaciji, bio prinuđen da proglasi bankrot u Kovačnici. Podsetimo da je stečajni postupak u Kovačnici, zbog neprekidne blokade fabričkog računa duže od 90 dana, proglašen 30. septembra 2014, a da je već 15-tak dana docnije nastavljena proizvodnja otkovaka.

Propadanje ove najstarije fabrike te vrste na Balkanu (osnovana je 1857. za potrebe kragujevačke Topolivnice) počelo je nakon privatizacije preduzeća koje je, 2005. godine, kupio bugarski biznismen Valentin Zaharijev. Fabrički sindikat, radnici i drugi manjinski akcionari godinama su upozoravali javnost i nadležne državne organe da Zaharijev uništava Kovačnicu iznošenjem profita u Bugarsku i ostavljanjem dugova preduzeća u Kragujevcu. Država nije reagovala, iako ima indicija da je Zaharijev, pored Kovačnice, uništio još nekoliko srpskih fabrika. „Da ovde ima države, Zaharijev bi, zbog onoga što je učinio domaćim fabrikama koje su bile u njegovom vladsništvu, snosio ozbiljne sankcije. Umesto toga, on se slobodno šetka po Kragujevcu i Kovačnici, kažu naši sagovornici naglašavajući da su mnogi kragujevački „kovači“, nakon stečaja i bankrota fabrike, bukvalno ostali bez elementarnih uslova i za puko preživljavanje.

Bankrot nije zaustavio proizvodnju otkovaka

Voljom nadležnog sudije u kragujevačkom Privrednom sudu, te stečajnog upravnika Predraga Jankovića, Zastava kovačnica je i posle bankrota, proglašenog krajem februara ove godine, nastavila sa proizvodnjom otkovaka. Zastavi oružju i beogradskom IMR-u, kao i poslovnim partnetrima u Nemačkoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Rumuniji i Bosni i Hercegovini isporučuje, u proseku, po 145 tona otkovaka mesečno. Polovinu mesečne proizvodnje, Kovačnica isporučuje fabrikama domaće vojne industrije, pre svega Zastavi orzužju, a drugih 50 odsto automoboilskim kompanijama u Nemačkoj, Austriji, Madjarskoj…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari