Uprkos suši suncokreta i za izvoz 1

Nedostatak vlage i visoke temperature vazduha uzimaju danak – suncokret je ranije došao na red za žetvu.

Ova konstatacija se naročito odnosi na parcele na kojima nisu ispoštovani rokovi setve i sve agrotehničke mere, kao i tamo gde je zasejano seme slabijeg kvaliteta. Na tim njivama žetva je obavljena prethodne nedelje, dok ovih dana počinje skidanje roda sa parcela u boljem stanju. U odnosu na prethodnu godinu, kada je prosečan prinos suncokreta bio 3,27 tona po hektaru, sada će se i rod od 2,2 tone smatrati dobrim. To će, kako kažu poljoprivrednici u srednjem Banatu, biti ozbiljan ekonomski udarac za male proizvođače.

– Seme je sitno, učmalo pa i šuplje, izuzetno slabog kvaliteta, a primesa ima i do 15 odsto To će se katastrofalno odraziti na poslovanje većine poljoprivrednika, jer je seme bilo skupo, kao i zaštita, pa mnogi neće moći da pokriju ni najosnovinije troškove – žali se Petar Mihajlov iz Elemira.

S obzirom na to da je region srednjeg Banata, gde je suncokretom zasejano oko 90.000 hektara oranica, najveći proizvođač te uljarice, broj ratara koji će zabeležiti gubitak nije mali.

– Srednji Banat je najveći proizvođač suncokreta, pa se već sada može konstatovati da će se mnogi proizvođači sa tog područja suočiti sa posledicama dugog sušnog perioda. Žetva je već obavljena na njivama gde je kvalitet zemljišta lošiji i na kojima nisu, ili su tek u naznakama, primenjene agrotehničke mere. Situacija na terenu je prilično raznolika, počev od parcela gde roda gotovo da i nema, preko onih gde se prinosi kreću od 250 do 300 kilograma po jutru, pa do oranica sa kojih će biti ubrano i više od dve tone suncokreta po hektaru – objašnjava Dragan Marković, savetodavac u Poljoprivredno stručnoj službi Zrenjanin.

U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad podsećaju da je suncokretom zasejano ukupno 220.000 hektara i da će ga, iako precizne procene prinosa u ovom trenutku nije moguće dati, biti dovoljno za potrebe domaćeg tržišta, a nešto će ostati i za izvoz.

– Visoke temperature i suša negativno su uticale na sve proletnje useve, posebno na kukuruz i soju, mada se i suncokret, koji bolje podnosi ekstremne uslove, našao na udaru. Veći pad prinosa je na peskovitim zemljištima. Sa druge strane, zdravstveno stanje suncokreta je odlično. Situacija je nesto lošija u južnom Banatu i delovima Srema, a bolja u Bačkoj i delovima Banata sa kvalitetnijim zemljištem. Na peskovitim terenima južnog Banata žetva suncokreta počela je pre desetak dana i tamo su zabeleženi niski prinosi. Ohrabruje, međutim, podatak da su prinosi, kako žetva odmiče, sve bolji, a na pojedinim parcelama kreću se oko dve tone po jutru – ističe Vladimir Miklič, rukovodilac Odeljenja industrijskog bilja u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo.

Prema njegovim rečima, najviše se očekuje od već proverenih hibrida „Duška“, „Fantazije“ i „Oskara“, ali i od novih hibrida, poput „Konstantina“ i „Romea“, koji posebno dobro podnose visoke temperature. „Sledeće godine stiže nova genetika – „Ns kruna“, „Ns ronin“, „Ns horizont“. Semenski usevi su nam u odličnom stanju pa očekujemo dovoljne količine kvalitetnog semena“, kaže naš sagovornik.

S obzirom na to da će prinosi gotovo svih useva biti značajno umanjeni vojvođanski poljoprivrednici najavljuju da će od Vlade Srbije i nadležnog Ministarstva poljoprivrede zatražiti da se, kao mera pomoći, otpišu sva dugovanja po osnovu doprinosa za odvodnjavanje. Jedan od zahteva je i da se plaćanje doprinosa PIO fondu stavi u status mirovanja, zatim da se dizel gorivo za poljoprivrednike oslobodi 50 odsto državnih nameta, kao i da država uz podršku antimonopolske komisije, omogući realne uslove pri otkupu merkantilnog suncokreta ovogodišnjeg roda, čija bi otkupna cena trebala da bude 45 dinara po kilogramu. U ovom trenutku suncokretom se trguje po cenu od 30 dinara za kilogram.

Solidan rod

– Suncokret je ove godine u dobrom zdravstvenom stanju, jer su ga zaobišle razne bolesti, pa bar po tom osnovu neće biti smanjen prinos. Ipak, sada se sa sigurnošću može reći da se prošlogodišnji rekord, kada je ukupno požnjeveno više od 650.000 tona suncokreta, a prosečan prinos premašio 3,27 tone po hektaru, neće ponoviti. To, međutim, ne znači da se ne može očekivati solidan rod. Veći deo otkupljenog suncokreta biće prerađen u Srbiji, a manje količine biće izvezene u Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku – procenjuje Vladimir Miklič, rukovodilac Odeljenja industrijskog bilja Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.

Šta će vojvođanski paori tražiti od Vlade Srbije

– Otpis svih dugovanja po osnovu doprinosa za odvodnjavanje

– Stavljanje obaveza prema PIO fondu u status mirovanja

– Nabavka dizel gorivo bez plaćanja 50 odsto državnih nameta

– Otkupna cena suncokreta – 45 dinara po kilogramu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari