Ninoslav Stojadinović: Akademik i političar 1Foto: Fonet

Jedan dugogodišnji san je postao realnost. Posle 25 godina neprestane borbe, Niš je dobio Ogranak SANU, rekao je nedavno, vidno zadovoljni Ninoslav Stojadinović, a ubrzo nakon toga postao i njegov prvi predsednik.

Već u prvim izjavama sa te funkcije, ovaj naučni radnik i političar još jednom je pokazao sklonost ka društvenoj angažovanosti, govoreći da je zadatak SANU i visokog obrazovanja da između ostalog doprinesu „sprečavanju ogromnog odliva mozgova“, te unapređenju investicija i privrede.

Stojadinović je redovni član SANU od 2012, a njen dopisni član od 2003. godine. Početkom devedesetih bio je zamenik direktora istraživačkog centra SANU pri Univerzitetu u Nišu, iz kojeg je Ogranak nastao. Od 1999. je član Akademije inženjerskih nauka Srbije. Nakon što je bio šef prestižne Katedre za mikroelektroniku, i prodekan, izabran je za dekana Elektronskog fakulteta u Nišu (1989-1994). Bio je gostujući profesor na Tehničkom univerzitetu u Beču, a kao recenzent naučnih projekata, član internacionalnih odbora ili član uređivačkih timova sarađivao je sa nizom univerziteta, naučnih organizacija i međunarodnih stručnih časopisa u Hongkongu, SAD, Velikoj Britaniji, Poljskoj… Autor je većeg broja stručnih publikacija i dobitnik prestižnih nagrada Međunarodnog udruženja inženjera elektronike. Od 2002. do 2006. godine bio je angažovan i kao konsultant Vlade Tajvana za projekte iz oblasti mikroelektronike.

Široj javnosti je, međutim, poznatiji kao političar, diplomata i čovek koji „nije menjao demokratska uverenja, ali je menjao stranke“. U drugoj polovini devedesetih bio je lider SPO u Nišu, te poslanik te stranke u Skupštini Srbije (1997-2000) i Skupštini državne zajednice SCG (2004- 2007). NJegov najistaknutiji javni angažman bilo je, svakako, ambasadorsko mesto u Švedskoj (2005- 2011), kao i Bosni i Hercegovini (2011- 2013), sa kojeg je smenjen po dolasku naprednjaka na vlast. Tada je postao član Odbora za spoljnu politiku DS, koji je ubrzo napustio, uz obrazloženje da vrh DS „nema viziju moderne Srbije, već mu je prioritet očuvanje stranačkih pozicija“. Odmah potom se priključio Socijaldemokratskoj stanci Borisa Tadića, obrazlažući da je to „moralni čin, jer je najlakše politiku ostaviti drugima“, i citirajući Dantea: „Najmračnija mesta u paklu su rezervisana za one koji se drže neutralno u vreme moralne krize“. Ubrzo je postao poslanik te stranke u Skupštini Srbije. Nakon ovogodišnjih izbora to više nije.

Rođen je u Nišu 20. septembra 1950. godine, gde i danas živi. Govori engleski, voli tenis, važio je za gradskog boema. Oženjen je i otac jednog sina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari