A Taliban fighter keeps Afghans from crossing a checkpoint passage before the road that leads to the military entrance of the airport, in Kabul, Afghanistan, on 19 August 2021

Getty Images

Dok raste pritisak na Ameriku da produži rok za evakuaciju ljudi iz Avganistana i posle 31. avgusta, talibani poručuju da neće dozvoliti ni dan duže od tog roka.

Hiljade Avganistanaca i dalje je pred kapijama aerodroma u avganistanskoj prestonici očajničkim pokušavajući da pobegnu iz zemlje otkako su talibani 15. avgusta preuzeli na vlast.

U sukobu avganistanskih snaga bezbednosti i nepoznatih napadača oko aerodroma u Kabulu, poginuo je jedan, a trojica vojnika su ranjena, prenosi agencija Rojters.

Stotine talibana uputilo se ka Panjširskoj dolini, jednoj od retkih preostalih teritorija koju kontrolišu predstavnici pokreta otpora, prenosi novinska agencija Frans Pres jer su, prema tvrdnjama talibana, lokalne vlasti odbile da predaju vlast mirnim putem.

Američki predsednik Džo Bajden kaže da se ubrzavaju napori da se ljudi avionima prebacuju sa aerodroma u Kabulu gde je stanje i dalje nestabilno, a talibanski predstavnik kaže da je 31. avgust crvena linija za evakuaciju.

Amerikanci nameravaju da povuku sve trupe do kraja meseca, ali lideri mnogih zemalja pozivaju Bajdena da produži rok za evakuaciju.

Očekuje se da to od njega bude zatraženo i na samitu lidera Grupe 7 u utorak.

„Strane snage trebalo bi da se povuku u roku koji su ranije najavile. U suprotnom, to je očigledno kršenje (sporazuma)“, rekao je portparol talibana Muhamed Suhail Šahin za BBC.

Aerodrom u Kabulu i dalje pod kontrolom američkih snaga

US Marine Corps/Reuters
Aerodrom u Kabulu i dalje pod kontrolom američkih snaga

Šta je rekao Bajden, a šta talibani o evakuaciji

Bajden je u nedelju rekao da su američki avioni protekle sedmice sa aerodroma u avganistanskoj prestonici odvezli skoro 28.000 ljudi.

Agencija Rojters navela da je ukupno 20 ljudi poginulo ispred i na kabulskom aerodromu od kad su talibani preuzeli kontrolu.

Među evakuisanima je i državljanka Srbije Milka Damjanović, koja je u Kabulu radila za italijansku humanitarnu misiju. Avionom je prebačena do Kazahstana, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

Avganistan: Devojčica predata američkim vojnicima preko ograde aerodroma
The British Broadcasting Corporation

Američki predsednik je novinarima u Beloj kući rekao da se nada da neće biti potrebno da se pomera rok za evakuaciju ljudi.

„Ne postoji način da se evakuiše ovoliki broj ljudi bez bola i potresnih slika koje vidite“, rekao je Bajden.

Amerikanci su proširili sigurnosni prsten oko aerodroma, a Bajden je dodao da je „pred nama je dug put i još mnogo toga može poći po zlu.“

Ranije je Pentagon u saopštenju naveo da će se 18 komercijalnih aviona koristiti za evakuaciju ljudi u treće zemlje sa sigurnih lokacija izvan Avganistana.

Za utorak je najavljen samit lidera Grupe 7, najmoćnijih zemalja kako bi razgovarali o situaciji u Avganistanu, a očekuje se da od američkog predsednika bude zatraženo da evakuacija ljudi potraje i posle 31. avgusta.

Međutim, talibani su odlučni da to ne dozvole.

„Bajden rekao da će američke trupe biti prisutne do tog datuma, a produženje tog roka znači produženje okupacije Avganistana“, rekao je portparol talibana Suhail Šahin.

Talibani pozivaju avganistanski narod da ostane i obnovi zemlju, ali neće stati na put onima koji žele da odu, ako imaju ispravnu dokumentaciju, rekao je portparol za BBC.

Šahin je rekao je da bi ljudi i dalje mogli da odlaze komercijalnim letovima posle isteka roka za odlazak stranih trupa do 31. avgusta.

„Nećemo ih ometati ako imaju pasoš – mogu da idu komercijalnim letovima u bilo koje vreme.

„Želimo da ostanu u zemlji, ali ako nameravaju da idu, mogu… ako imaju odgovarajuća dokumenta“.

Ali naglasio je da će biti „posledica“ ako strane snage ostanu posle 31. avgusta.

Nije detaljno objasnio šta bi to značilo, rekavši samo da će o tome odlučiti rukovodstvo talibana.

kabulski aerodrom 2021.

Reuters

Prethodno su talibani poručili da neće progoniti ljude koji su sarađivali sa zapadnim trupama, a žene će uživati prava „u skladu sa šerijatskim zakonima“.

Međutim, u obaveštajnom dokumentu Ujedinjenih nacija u koji je BBC imao uvid, navedeno je da su talibani pojačali potragu za onima koji su sarađivali sa snagama NATO i dosadašnjom avganistanskom vladom.

U drugom izveštaju organizacije za ljudska prava Amnesti internešenel tvrdi se da su talibani nedavno masakrirali i brutalno mučili nekoliko pripadnika hazarske manjine u Avganistanu.

Šta se dešava na aerodromu u Kabulu

BBC dopisnica Lajs Duset

US soldiers stand guard behind barbed wire as Afghans sit on a roadside near the military part of the airport in Kabul on 20 August 2021

AFP

Kada zakoračite na međunarodni aerodrom u Kabulu kao da vas je cigla pogodila u glavu.

Napetost i panika se osećaju svuda, a u svakom pravcu uzleću veliki vojni avioni, stigli iz SAD i drugih zemalja.

Vojni helikopteri nadleću aerodrom.

Mnogo Avganistanaca čeka da se ukrca na neki let, čini se da nema kraja redovima.

Ljudima je rečeno da mogu da ponesu samo jedan kofer.

Oni ne napuštaju samo domovinu, već za sobom ostavljaju život koji su živeli, snove koje su sanjali 20 godina.

Prema podacima kojima raspolaže američka vojska, na letove čeka još 14.000 ljudi.

Novinar Bilal Sarvari je bio među onima koji su uspeli da se domognu aerodroma, ostavivši sve iza sebe.

„Dan kada sam napustio domovinu, moj grad, Kabul. Masakr snova i težnji,

„Tragedija mog života“, napisala je Sarvari na Tviteru.

Nadene Guri, volonterka koja pomaže ljudima kojima preti opasnost od talibana, pokušaj da pomogne Avganistancima da se evakuišu opisuje kao „pakao na zemlji“.

Guri kaže da je videla porodicu sa troje male dece koja već tri dana ne uspeva da se ukrca na avion.

„Majka je rekla da su talibanski vojnici urinirali po njima i smejali im se“, rekla je Guri.

Kaže da nije jasno ko koordiniše priliv ljudi na aerodrom.

Jedna Avganistanka, koja je uspela da se ukrca na let za evakuaciju, rodila je dete u avionu koji je leteo ka Nemačkoj, objavljeno je na Tviteru.

I majka i beba su dobro, i zbrinuti su u bolnici.

Talibani šalju vojnike ka Panjširskoj dolini

Nacionalni front otpora

Reuters
Iz Nacionalnog fronta otpora kažu da žele da nastave mirne pregovore pre borbe

Stotine talibana uputilo se ka Panjširskoj dolini, jednoj od retkih preostalih teritorija koju kontroloišu predstavnici pokreta otpora, prenosi novinska agencija Frans Pres, pozivajući se na Tviter nalog talibana.

U tvitu piše da su lokalne vlasti odbile da predaju vlast talibanima mirnim putem.

Ahmad Masud, vođa pobunjenika u Panjširskoj dolini i sin legendarnog Amhada Šaha Masuda koji je takođe imao bazu u tom mestu, rekao je za Rojters da on ne želi da uđe u građanski rat, već poziva talibane na toleranciju i pregovore o podeli vlasti.

„Težimo miru i pregovorima pre nego bilo kakvom ratu i sukobima“, rekao je Masud.

Iz grupe pripadnika pokreta otpora koja se bori protiv talibana kažu da u njihovim redovima ima na hiljade ljudi koji su spremni za borbu.

Ali Nazari, jedan od predstavnika Nacionalnog fronta otpora Avganistana, rekao je za BBC da se hiljade vojnika okuplja u regionu.

„Nacionalni front otpora Avganistana veruje da je za dugoročan mir potrebno pozabaviti se temeljnije problemima koje Avganistan ima.

„Ne možemo da nastavimo da živimo po istom obrascu koji smo imali poslednjih 40 godina ili 100 godina u ovoj zemlji.

„Najveći problem je centralizovani politički sistem u zemlji“, rekao je Nazari.

Nazari napominje da oni neće prihvatiti nijedan vid agresije.

Ahmad Masud

Reuters
Ahmad Masud je sin legendarnog Amhada Šaha Masuda i njegov naslednik u vođstvu pobunjenika protiv talibana

Ahmad Šah Masud bio je moćni komandant koji je vodio pripadnike pokreta otpora protiv Sovjetskog Saveza, a potom i protiv vojnog krila avganistanske vlade.

Pošto su talibani preuzeli kontrolu bio je glavni komandant opozicije protiv njihove vladavine, sve do njegove smrti 2001. godine.

Ljudi iz Panjširskog regiona, posebno iz Panjširske doline, poznati su kao borci, prvo protiv sovjetskih snaga, a potom i tokom sovjetsko-avganistanskog rata od 1979. do 1989. godine, a onda i protiv talibana devedesetih godina.

„Ubiće me sigurno“

Devojka u Avganistanu

Lauren Potts

Nedelju dana pošto su talibani preuzeli vlast, mnogi Avganistanci ne mogu da zamisle kako će izgledati njihov život i hoće li biti bezbedni.

Mlada studentkinja strahuje za budućnost, a u razgovoru za BBC, prilikom kojeg njen identitet nije otkriven zbog bezbednosti, ona kaže da pati i poziva sve koji mogu da pomognu.

„Prošlo je 17 dana od kako se sistem urušio, predsednik pobegao, a talibani ponovo preuzeli vlast“,

„Strah me obuzima celu i kako dani prolaze, osećam kako nada odlazi od mene.

„Nadu zamenjuje frustracija. Sve što mogu da vidim sada je tama, nesigurnost i ne tako svetla budućnost.

„Ubiće me sigurno“, kaže ona.


Kako bi mogla da izgleda nova talibanska vlada

U avganistanskoj prestonici je i jedan od vrhovnih vođa, Abdulah Gani Baradar.

Barabar se sastaje sa „liderima džihada i političarima kako bi se oformila sveobuhvatna vlada“, rekao je jedan od talibanskih zvaničnika za agenciju AFP.

Veruje se da Barabaru može pripasti jedna od najviših funkcija u novoj talibanskoj vladi.

talibani

BBC
Talibanska rukovodeća struktura

Piše: Lajs Duset, BBC Njuz

Sada počinje težak deo.

Talibani, poznati devedesetih godina prošlog veka po okrutnom načinu vladavine, čiju su vlast tada priznavale samo tri države, znaju da ovog puta stvari moraju postaviti drugačije.

Dolazak Abdula Baradera u Kabul, posle konsultacija koje je vodio u gradu Kandaharu na jugu zemlje, novi je korak u procesu pravljenja vlade.

Dali su obećanja o „vladavini koja neće biti isključiva“.

Međutim, nije bilo naznaka da je ovo obećanje išta više od poziva ljudima da se priključe islamskom sistemu kome će dominirati talibani.

Bivši predsednik Avganistana Hamid Karzaji i Abdulah Abdulah, koalicioni partner poslednjeg avganistanskog predsednika Ašrafa Ganija, i dalje su u Kabulu i razgovaraju sa talibanskim liderima.

Fotografija koje su podelili na društvenim mrežama, na kojima se vide devojke i žene, način je da pošalju poruku i uverenje da su stvari pod kontrolom.

A Taliban fighter on patrol in Kandahar

EPA

Amnesti internešenel: Brutalno ubistvo devetorice pripadnika zajednice Hazari

Hazarska zajednica u Avganistanu, treća najveća etnička grupa u toj zemlji, strahuje od progona zato što su šiiti, dok su talibani suniti.

„Patnja muškarca i žena iz moje etničke grupe ima duboke korene, a delimično se brinem i za pravdu zato što da je bilo pregovora, da su talibani zavladali kroz pregovaranje, imali bismo tranzicionu pravdu“, navela je Fatima* (ime je promenjeno), aktivistkinja iz Kabula, u izjavi za BBC.

Pozivajući se na izjave svedoka, organizacija Amnesti internešenel objavila je da su talibani početkom jula u provinciji Gazni masakrirali i brutalno mučili devet pripadnika hazarske manjine.

Amnesti je saopštio da je to „užasan podsetnik“ na vladavinu talibana iako su od preuzimanja Kabula pokušavali da pokažu drugačije, umerenije lice.

Zajednica Hazara treća je po veličini etnička grupa u Avganistanu.

Oni uglavnom praktikuju šiitski islam i suočavali su se sa dugotrajnom diskriminacijom i progonom u pretežno sunitskim Avganistanu i Pakistanu.

Amnesti navodi da je devet hazarskih muškaraca ubijeno između 4. i 6. jula u okrugu Malistan u istočnoj provinciji Gazni.

Grupa za ljudska prava je intervjuisala očevice i pregledala fotografije posle ubistava.


Pogledajte video o novinarkama koje su ubijene u Avganistanu

Novinarke koje su ubijene zato što su žene
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari