
Na lokalnim izborima u četiri opštine na severu Kosova, glas za buduću vlast dalo je samo oko 3,5 odsto birača.
Građani sa biračkim pravom u Severnoj Mitrovici, Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku birali su nove gradonačelnike, dok su u Leposaviću i Zvečanu glasali i za novi sastav skupština opština.
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je da je u Leposaviću glasao 141 birač ili 1,06 odsto, u Zubinom Potoku 385 birača ili 5,78 odsto, u Zvečanu 204 birača ili 2,92 odsto, a u Severnoj Mitrovici 837 birača ili 4,62 odsto.
Na izbornim listićima bili su kandidati albanskih partija, iako su Srbi većinsko stanovništvo u ove četiri opštine, ali su partije srpske zajednice bojkotovale glasanje.
Na izborima je ukupno glasalo 1.567 birača od ukupno upisanih 45.950, a od toga samo 13 Srba, izjavio je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković za RTS.
Prema preliminarnim rezultatima CIK-a, rezultati u trci za gradonačelnike izgledaju ovako:
- Severna Mitrovica: Erden Atić (Samoopredeljenje) 66,5 odsto (519 glasova), Taulant Keljmendi (Demokratska partija Kosova) 23,8 odsto (186 glasova), kandidat grupe građana Taulant Keljmendi 9,6 odsto (75 glasova).
- Zvečan: Iljir Peci (Demokratska partija Kosova) 60 odsto (114 glasova), Fetah Peci (Samoopredeljenje) 37,4 odsto (73 glasa), nezavisna kandidatkinja Svetlana Pantović 2,6 odsto (pet glasova).
- Zubin Potok: Izmir Zećiri (Demokratska partija Kosova) 52,1 odsto (196 glasova), Fljatron Hasani (Samoopredeljenje) 47,9 odsto (180 glasova).
- Leposavić: Ljuljzim Hetemi (Samoopredeljenje) 73,5 odsto (100 glasova), Aljbuljena Hetemi Behljulji (Demokratska partija Kosova) 25 odsto (34 glasa). Na izbornom listiću nalazio se i kandidat Partije kosovskih Srba Aleksandar Jablanović koji je pre izbora povukao kandidaturu, ali je ipak dobio dva glasa.


Zbog svega toga, i biračka mesta su bila na promenjenim lokacijama.
Na spisku Centralne izborne komisije (CIK) nije bilo školskih ustanova koje funkcionišu po srpskom sistemu, a ranije su služile kao biračka mesta.
Ukupno je bilo 19 biračkih centara – šest redovnih, a 13 alternativnih, odnosno kontejnera, koje su obezbeđivali pripadnici Kosovske policije.
- Izbori na severu Kosova 2023: Bojkot Srba i poneka kritika sa Zapada
- Šta izlazak iz institucija menja u životima kosovskih Srba
- Pregovori u senci barikada: Šta je 2022. godina donela u odnosima Srbije i Kosova
Izbori su raspisani jer su predstavnici Srpske liste u novembru 2022. godine napustili institucije Kosova zbog odluke vlade u Prištini o zameni srpskih registarskih tablica kosovskim, kao i zbog suspenzije direktora Regionalne policije severa Kosova Nenada Đurića.
Opštine sa većinskim srpskim stanovništvom na severu Kosova od 5. novembra su bez gradonačelnika.
Glasanje je prvobitno bilo zakazano za decembar prethodne godine, pa odloženo za 23. april.

Objavljujući podatke o izlaznosti, Petar Petković, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju rekao je da nisu samo Srbi bojkotovali izbore već i Albanci.
Pokrepljujući ovu tvrdnju, Petković je za RTS uporedio rezultate sa izborima 2021. godine, navodeći da je sada glasalo 449 Albanaca manje.
Od 13 Srba koji su glasali – dvje su glasali u Kosovskoj Mitrovici, sedam u Leposaviću, četiri u Zvečanu i nijedan u Zubinom Potoku, rekao je on.
Petnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.
Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.
Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.
Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.




