devojka sa hidžabom na studentskom protestu u Novom Pazaru

DJORDJE SAVIC/EPA/Shutterstock
Detalj sa studentskog protesta u Novom Pazaru 21. decembra 2025.

Fotografija dvoje mladih, devojke sa hidžabom i palestinskom maramom na glavi, i momka sa šajkačom, tradicionalnom srpskom kapom, ogrnutog zastavom Srbije, izazvala je veliku pažnju tokom studentskih protesta u Srbiji 2025.

Za mnoge je to bio simbol verske tolerancije – devojka, Nadija Delimeđac, dolazi iz Novog Pazara, grada sa većinskim muslimanskim stanovništvom u Srbiji, većinski pravoslavnom hrišćanskom zemljom.

Međuetničke napetosti u Srbiji su, kao i na Balkanu, prisutne u manjoj ili većoj meri i decenijama posle završetka krvavog građanskog rata i raspada socijalističke Jugoslavije.

Hidžab nije samo obična marama kojom se prekriva glava, već princip skromnosti, i podrazumeva određene ponašanje i oblačenje i za muškarce i za žene, pisao je ranije BBC.

Vidljivi deo hidžaba je pokrivanje glave, ali se odnosi i na potpuno pokrivanje svega osim ruku, lica i stopala dugom, širokom i neprozirnom odećom.

„Hidžab je za mene verska obaveza i propis, ali svakako i kruna, zaštita, stil života, simbol skromnosti, privatnosti, morala i vere.

„Hidžabom se naglašava lice – a lice je ogledalo duše“, kaže Hurija Fetić, teološkinja i profesorka veronauke u Novom Pazaru, gradu na jugozapadu Srbije, za BBC na srpskom.

Od 2013. godine, u svetu se obeležava Međunarodni dan hidžaba.

Devojka sa hidžabom na glavi i muškarac sa srpskom šajkačom na glavi

BBC/Irfan Ličina
Studenti Sava iz Ćuprije i Nadija iz Novog Pazara na studentskom protestu u Kraljevu 16. aprila 2025. – za ovu fotografiju nagrađen je Irfan Ličina u kategoriji Život

Društvena, moralna i duhovna svrha

Žena prolazi pored prodavnice u kojoj se prodaje hidžab

Reuters

Zbog njenog hidžaba i zagrljaja sa pravoslavnim kolegom tokom studentskog pešačenja od Novog Pazara do Novog Sada, Nadija Delimeđac uzburkala je društvene mreže.

Nije želela da govori da li je imala problema što nosi hidžab van rodnog Novog Pazara, napominjući da neće ponovo da pokreće tu temu.

Ali voljna je da priča o pravilima nošenja hidžaba.

„Hidžab u islamu ima društvenu, moralnu i duhovnu svrhu.

„Dugo je hidžab posmatran kroz zle oči, jer su ljudi iz neznanja i straha stekli averziju prema islamu i hidžabu“, kaže Nadija za BBC na srpskom.

Devojka sa maramom na glavi u automobilu

Privatna arhiva
Nadija Delimeđac kaže da hidžab ima društvenu, moralnu i duhovnu svrhu

Islam, dodaje ona, ne dozvoljava da mrzi i kaže da nikada nije imala tu emociju prema drugim verama.

Hidžab služi da se izrazi poslušnost prema Bogu i da štiti dostojanstvo i privatnost, naglašava.

„Treba da nas podstakne na skromnost u ponašanju i izgledu.

„Da skrene pažnju sa fizičkog izgleda na ličnost i karakter“, kaže ona.

Hidžab, dodaje, nije samo odeća, već i ponašanje i moral.

Kada se nosi hidžab?

Nadija nosi hidžab svaki put kad izađe van kuće.

Ispod marame, obavezno stavi potkapu, koja je od svile ili pamuka, kako bi lakše pokupila kosu.

Bez njega, na ulici nije ni Nusreta Brunčević, glavna i odgovorna urednica portala Takt iz Novog Pazara.

„Hidžab ne nosim jedino u kući, u domu mojih i suprugovih roditelja.

„Jedino, ukoliko je tu suprugov brat, koji ne treba da me vidi bez hidžaba ili naši prijatelji, onda sam pokrivena“, kaže Brunčević za BBC na srpskom.

Devojka prekrivene glave sedi za govornicom

Privatna arhiva
Nusreta Brunčević nikada ne izlazi u javnost bez hidžaba

Pred drugim ženama i najužom rodbinom mogu da budu bez hidžaba.

„Veo preko kose nose i žene pravoslavne vere i često ih možemo videti u crkvi.

„Ali ima i onih žena na selima, po celom Balkanu, koje ne izlaze iz kuća dok ne stave maramu preko glave“, ističe Brunčević.

Maramu je, kaže, imala i Marija, Isusova majka i jedna od najpoštovanijih žena u istoriji.

„Ovakav način oblačenja nosi duboku simboliku čednosti, časti i snage žene“, kaže Brunčević.

Nadija govori da svi oni koji potencijalno mogu da joj budu partner ili muž ne mogu da je vide bez marame.

„Imam drugarice koje su muslimanke, ali ne nose maramu i nemam problem s tim, jer je jednim delom to lična stvar.

To ne znači da su loši vernici „jer nije merilo da je bolji čovek onaj koji nosi hidžab“, kaže Nadija.

Moraš uvek da radiš na ličnosti, karakteru, lepom ponašanju i kako se ophodiš prema drugima, dodaje ona.

Devojka sa maramom na glavi

Privatna arhiva
Nusreta voli da kombinuje različite dezene i dizajn hidžaba

Šta je nikab, a šta burka

U pojedinim muslimanskim zemljama žene ne nose samo hidžab, već i nikab ili burku.

Nikab je varijanta odevanja koja, pored hidžaba, podrazumeva i veo za lice gde su oči uglavnom otkrivene, objašnjava Hurija Fetić.

„Burka je najzatvoreniji obik odevanja koji prekriva celo telo i kompletno lice i oči, preko kojih je mrežica kroz koju žena može da gleda.

„Nikab i burka su stvar drugačijeg tumačenja islama, ličnog izbora, tradicije ili posebnih okolnosti i mesta gde se živi“, kaže teološkinja.

Različite vrste hidžaba, burki, nikaba

BBC

Da li smeju da se grle i rukuju

Verska pravila ponašanja u islamu zabranjuju rukovanje ili zagrljaj muškarca sa ženom, osim ako nije u bliskim srodnim odnosima sa njom, naglašava Fetić.

Muškarci, kaže, treba da se prema ženi sa hidžabom odnose s poštovanjem.

„Mogu da upute pozdrav, bez pokušaja rukovanja, dodirivanja i grljenja.

„Ali je prihvatljivo i poželjno zagrliti prijateljicu“, dodaje.

Žena sa maramom na glavi sedi na trosedu

Privatna arhiva
Hurija Fetić, teološkinja i profesorka veronauke u Novom Pazaru

Mnogima u današnjem svetu, ponašanje prema ženama u hidžabu je nepoznanica i nije nešto oko čega treba dizati galamu.

„Treba samo pričati i upoznati se“, smatra Nusreta.

Hidžab je mera koja podseća na granice koje trebamo uspostaviti jedni prema drugima, kako bi imali ravnotežu u svemu, kaže ona.

„Upravo u tom međusobnom poštovanju mera i granica leži mogućnost zdravog suživota i istinskog razumevanja“.

devojka sa hidžabom na studentskom protestu, grli je žena

REUTERS/Marko Djurica
Meštanka Valjeva grli i ljubi studentkinju iz Novog Pazara tokom njihovog protestnog pešačenja do Novog Sada na obeležavanje godišnjice pada nadstrešnice kada je 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi, a jedna žena se još oporavlja od povreda

Hidžab (ni)je problem u Srbiji

Žena u braon kaputu sa braon maramom i šeširom na glavi

Privatna arhiva
Hurija Fetić

Kao dete Nusreta nije primećivala da postoji diskriminacija ili bar ona nije htela u to da veruje, kaže.

„Odgajana sam i rasla u duhu zajedništva i jednakosti.

„Međutim, bilo je trenutaka kada mi je jasno stavljano do znanja da, zbog izgleda, ne pripadam ovoj državi“, priča Nusreta.

Te poruke je dobijala na javnim mestima, čak i od visokoobrazovanih ljudi na pozicijama, tvrdi ona.

„Nada se budi kada vidim drugu stranu medalje, onu ljudsku.

„Doček studenata iz Novog Pazara širom Srbije, i iskreni zagrljaji dece upućeni našim devojkama sa hidžabom, probudili su u meni dubok osećaj pripadnosti“, kaže ona.

Pogled na hidžab nešto je drugačiji, ali svest okoline još nije na zavidnom nivou, ističe ova devojka.

Neko se bori za, a neko protiv hidžaba

devojke sa hidžabom na studentskom protestu u Novom Pazaru

BBC/Irfan Ličina

I dok one ponosno pričaju o hidžabu, u nekoliko država koje su uređene kao islamske republike ili kalifati, žene se bore za pravo izbora da ne budu pokrivene.

„Forsiranje hidžaba nad ženama nije islamski i nije dozvoljeno terati nekog na veru.

„Islam je vera mira i razumevanja, a oni krše osnovna prava i predstavljaju ga drugačije“, kaže Nadija.

Tamo gde je hidžab sveden na „suvu naredbu“ ili zakonsku obavezu bez obrazovanja i ljubavi, prirodno je da se javi otpor, veruje Nusreta.

U Iranu postoje specijalne policijske jedinice zadužene za sprovođenje poštovanja islamskog morala i privođenje žena za koje smatra da su „neprimereno“ odevene.

Prema iranskom zakonu, koji se zasniva na tumačenju šerijata – islamskog pravnog sistema, žene su u obavezi da nose hidžab.

Tokom 2022. u Iranu su izbili masovni protesti nakon što je 22-godišnja Mahsa Amini preminula u policijskom pritvoru u koji je stavljena zbog navodno nepropisno prekrivene glave.

Posle brutalnog gušenja protesta, vlasti u Teheranu, a najveća moć je u rukama vrhovnog verskog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, pooštrile su mere o obaveznom oblačenju žena.

„Borba tih žena nije usmerena protiv samog hidžaba kao verskog propisa, već protiv prinude i prava na izbor.

„Poznajem i devojke koje su se godinama borile da ubede roditelje ili društvo da prihvate njihovu odluku da se pokriju, jer je za njih to simbol slobode i ličnog identiteta“, kaže Nusreta.

Paradoks je u tome što se žene, na oba kraja sveta, zapravo bore za istu stvar – pravo da same odlučuju o sopstvenom telu i putu ka Bogu, dodaje.

U zemljama koje nisu većinski muslimanke se često bore da ostvare pravo i nose hidžab.

Francuska je 2004. godina usvojila zakon koji zabranjuje „upadljivo“ isticanje verskih obeležja u školama; zakonom iz 2010. godine zabranjen je veo koji pokriva čitavo lice na javnim mestima; 2016. godine došlo je do spora oko burkinija (kupaćeg kostima koji prekriva gotovo celo telo), koji na kraju nije zabranjen.

Tokom 2019. u francuskom gradu Grenoblu grupa muslimanski se oglušila o pravila oblačenja na lokalnom bazenu, pojavivši se noseći burkini.

U skorije vreme, bilo je nekoliko sukoba oko islamskih marama u sportu.

Pogledajte video: Prva bokserka sa hidžabom predstavljala Australiju na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

U novembru 2025, Polin Henson, australijska senatorka, disciplinski je kažnjena zato što je iz protesta došla na sednicu parlamenta noseći burku koja pokriva celo telo.

Senatorka iz savezne države Kvinslend, iz antimigracione stranke Jedna nacija, tako je izrazila protest zato što je odbijen njen predlog da se zabrani nošenje muslimanske odeće na javnim mestima, za šta se ona dugo zalaže.

Senatori su je osudili, a Henson je potom i zvanično kažnjena.

Jedan od kolega ju je i optužio i za „očigledan rasizam“.

Bilo je to drugi put da je Henson došla na sednicu u parlamentu noseći burku, a njeni postupci izražavaju vid protesta zbog toga što je Senat odbio njen zakon.

Moda i hidžab

Prekrivena žena

Reuters
Žena pod burkom

Kako nije sve samo u pokrivanju, ne treba izostaviti ni modu.

Luksuzni modni brend Dolče i Gabana objavio je kolekciju abaje 2016. godine na Bliskom istoku.

Mnogi svetski kreatori dizajniraju hidžabe, marame i garderobu za muslimanke, a deluje i da one u bogatim arapskim zemljama i te kako prate visoku modu.

„Moda koja se odnosi na žene sa hidžabom je u najvećim svetskim robnim markama.

„Dosta garderobe je stilizovano da se uklapa u naše odevanje, a ima i komada koji se prave samo za nas“, kaže Fetić.

To im, kako priča, mnogo znači, jer kao i sve druge žene prate modne trendove.

Pogledajte kako su se žene širom sveta solidarisale sa Iranka tokom protesta 2022.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Nošenje hidžaba u Srbiji: Šta treba da znate 1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari