Dok informacije o ruskom programu za sabotiranje vetroelektrana i komunikacionih kablova u Severnom moru pristižu iz zajedničke istrage javnih emitera u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj, hakeri povezani sa Moskvom nastoje da „poremete ili unište“ britansku infrastrukturu, upozorava ministar Oliver Dauden.
„Hakerske grupe počele su da se usredsređuju na Veliku Britaniju poslednjih meseci“, dodao je.
Zbog toga, biće predstavljene nove mere za podršku preduzećima„na prvoj liniji sajber odbrane“.
U međuvremenu, Nacionalni centar za sajber bezbednost (NCSC) izdaće zvanično upozorenje o pretnji ključnim preduzećima.
Rusija ima flotu plovila prerušenih u ribarske i istraživačke brodove u Severnom moru, navodi se u zajedničkoj istrazi javnih emitera u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj.
Oni nose opremu za podvodni nadzor i mapiraju ključna mesta za moguću sabotažu.
- Šta se zna o poverljivim dokumentima o ratu u Ukrajini i odakle su potekli
- Dokumenti iz Pentagona: Šta otkrivaju o ukrajinskoj prolećnoj ofanzivi, a šta o kineskom oružju
- Pentagon potvrdio autentičnost procurelih dokumenata
- Specijalci sa Zapada učestvuju u ratu u Ukrajini, pokazuju procurela dokumenta
- Da li je Amerika prisluškivala velikog saveznika Južnu Koreju
Bugarska je uvela privremenu zabranu uvoza ukrajinskog žita, osim tranzita, saopštio je vršilac dužnosti premijera Gilib Donev.
„Tokom prošle godine, značajna količina hrane je ostala u zemlji i poremetila lance ishrane“,
„Prinuđeni smo da preduzmemo ovu nacionalnu meru jer evropske vlasti još razmišljaju o adekvatnoj meri“, rekao je Donev.
On je naglasio da vlasti u Sofiji ostaju solidarni sa Ukrajinom, ali „bankrot bugarskih proizvođača ni na koji način neće doprineti njegovom cilju“.
Nakon što je nekoliko zemalja istočne Evrope počelo da obustavlja uvoz ukrajinske hrane, Evropska komisija je najavila paket pomoći poljoprivrednicima u regionu, kao i „preventivne mere“ koje bi trebalo da obustave uvoz, ali ne i tranzit, ukrajinskih proizvoda.
Detalji bi trebalo da budu objavljeni uskoro.
Dan 420.
- Rusija optužena za sabotažu u Severnom moru
- Ruski hakeri umešani u pretnje infrastrukturi Velike Britanije
- Bugarska je uvela privremenu zabranu uvoza ukrajinskog žita
- Evropska unija priprema ograničenja na uvoz hrane iz Ukrajine
- Kijev potvrdio da je dobili još dva američka sistema protivvazdušne odbrane Pejtriot
- Rusi granatirali Volčansk, poginulo dvoje ljudi
- Više od 7.000 ukrajinskih vojnika se smatra nestalim, a između 60 i 65 odsto njih je u zatočeništvu, kažu ukrajinske vlasti
- G7 najavljuje oštre mere protiv zemalja koje pomažu Rusiji
- Ukrajina očekuje da će dobiti 42 milijarde dolara finansijske pomoći 2023. godine
Nemački predsednik: „Ono što radi Putin u Ukrajini, to su radili nacisti“

Nemački predsednik je povukao paralele između brutalnog nacističkog gušenja ustanka u Varšavskom getu 1943. i ruske invazije na Ukrajinu.
(Vladimir) Putin je „pogazio međunarodno pravo, doveo u pitanje granice, otima zemlju“, rekao je Frank-Valter Štajnmajer na komemorativnoj ceremoniji u Poljskoj.
Više od 10.000 Jevreja su ubili nacisti tokom ustanka u getu.
Štajnmajer je zatražio „oproštaj za zločine“ koje je Nemačka počinila.
Zajedno sa poljskim predsednikom Andžejem Dudom i predsednikom Izraela Isakom Hercogom, Štajnmajer je položio vence na spomenik herojima geta u Varšavi.
Govoreći na komemorativnoj ceremoniji, nemački predsednik je rekao da Putinov rat „donosi neizmernu patnju, nasilje, uništenje i smrt narodu Ukrajine“.
„Vi u Poljskoj, vi u Izraelu, znate iz vaše istorije da se za slobodu i nezavisnost mora boriti i da se moraju odbraniti. Znate koliko je važno da se demokratija brani.
„Ali i mi Nemci smo naučili lekcije naše istorije. Nikada više u Evropi ne sme biti zločinačkog agresorskog rata kao što je ruski protiv Ukrajine“, rekao je nemački predsednik.
Štajnmajer je naglasio da to znači da Nemačka i druge zapadne zemlje „čvrsto stoje na strani Ukrajine“.
Za razliku od kolega u drugim zapadnim zemljama, nemački lideri su imali donekle zategnute odnose sa ukrajinskim vlastima tokom prvih nekoliko nedelja ruske invazije, pri čemu su ih visoki zvaničnici u Kijevu otvoreno kritikovali zbog odbijanja da pošalju savremeno naoružanje.
Objavljeno je i da je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski odbio ideju Štajnmajera da poseti Ukrajinu.
Ali Nemačka se sada smatra na čelu ukrajinske borbe sa invazijskim snagama.
Ustanak u Varšavskom getu – jedan od najistaknutijih činova prkosa u Drugom svetskom ratu – počeo je pre tačno 80 godina kao odgovor na nacističke akcije da preostalo jevrejsko stanovništvo u glavnom gradu Poljske pošalju u logore smrti.

Stotine mladića Jevreja – naoružani samo pištoljima, mitraljezima i granatama – odbijali su napade nemačke vojske tri nedelje.
Oko 13.000 Jevreja je ubijeno, mnogi od njih su živi spaljeni ili ugušeni nakon što su nacisti spalili geto, blok po blok.
Rusi granatirali Volčansk, poginulo dvoje ljudi
Tokom operacija potrage i spasavanja na mestu vazdušnog udara u Volčansku, u oblasti Harkov, pronađeno je dvoje mrtvih ljudi, 50-godišnji muškarac i 44-godišnja žena, rekao je Oleg Sinegubov, šef Harkovske oblasti.

Ruske trupe su napale Volčansk 18. aprila uveče.
Kao rezultat ruskog vazdušnog udara, na lokalnoj pijaci izbio je veliki požar.

Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:
- Čovek koji se vratio iz mrtvih
- „Ovde je sada kao u Černobilju“: Život u gradu duhova na istoku Ukrajine
- „Kad granatiranje prestane, izdajnici će biti kažnjeni“ – šta kažu u Donbasu
- „Gde ćemo sva ta tela“: Život sa ljudima koji skupljaju mrtve u Buči
- Suživot sa mrtvima – užasi nadomak Černigova
- Zločini u Buči: „Žalim što i mene nisu ubili“
- „Mnogo je ljudi ostalo ispod ruševina“ – strašni prizori u gradu nadomak Kijeva
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.




