
„Mislila sam da sam skoro nepobediva… a onda sam se odjednom srušila nasred sportske hale i niko zapravo nije znao šta mi je“.
Život Kejtlin Lorens se u trenu promenio kada je u 22. godine doživela ozbiljan srčani problem pred važnu netbol utakmicu.
Kao žena koja je delovala potpuno zdravo i u dobroj fizičkoj formi, nikada nije pomislila da bi mogla da ima problema sa srcem.
Ali, to je česta zabluda.
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu i kod muškaraca i kod žena, ali stručnjaci upozoravaju da žene često nisu svesne da mogu du budu u opasnosti.
Kejtlin kaže da će dan kada se srušila u oktobru 2023. zauvek ostati jedan od najvažnijih u njenom životu.
Ne seća se samog zagrevanja pred utakmicu, već samo da joj je bilo pomalo muka.
„Sledeće čega se sećam je glava bolničara iznad mog lica“, kaže 24-godišnjakinja iz Londona.
Nakon što se srušila, bez svesti je bila šest minuta.
„Zaista nisu znali šta mi je“, kaže ona.
Pregledima je utvđreno da ima poremećaj srčanog ritma, pa joj je ugrađen mali uređaj (implantable loop recorder) koji neprestano prati električnu aktivnost srca.
Vremenom je postepeno počela ponovo da se bavi sportom.
Međutim, u avgustu prošle godine, posle netbol utakmice tokom vrelog vikenda, pozvali su je iz bolnice jer je njen lekar uočio zabrinjavajuće vrednosti srčanog ritma.
Uređaj je zabeležio ozbiljnu aritmiju – poremećaj srčanog ritma.
Njeno srce je tokom 11 sekundi imalo čak 294 otkucaja u minuti, što je znatno iznad uobičajenog raspona od 100 do 170 otkucaja u minuti za ljude njenih godina tokom fizičke aktivnosti.
Lekari su joj rekli da je to moglo da bude smrtonosno.
Dijagnostikovana joj je retka srčana bolest – aritmogena kardiomiopatija, što znači da se ćelije srčanog mišića ne razvijaju pravilno.
Kejtlin do tada nije znala da je ta bolest nasledna u njenoj porodici.
Lekari su joj takođe rekli da više nikada neće moći profesionalno da igra netbol.
„To je bilo nešto najgore što sam mogla da čujem“, kaže ona.
- Kako sačuvati zdravo srce
- Mrzite šefa? Čuvajte se infarkta
- Duže ili kraće šetnje: Šta je bolje za srce
„Nije bolest starijih muškaraca“
Ženama se kardiovaskularne bolesti često ne dijagnostikuju i ne leče, upozorava Svetska federacija za srce (WHF).
Razlog, kako navode, su pogrešna uverenja i nedostatak svesti, kako kod pacijentkinja, tako i kod zdravstvenih radnika.
„Svaki dan viđamo žene koje uopšte nisu svesne da imaju kardiovaskularni problem“, kaže Borjana Pervan, glavna operativna direktorka WHF-a.
Simptomi srčanog udara, koji često mogu da budu prvi pokazatelj osnovne bolesti, teže se uočavaju kod žena nego kod muškaraca.
Najčešći simptom srčanog udara – bol u grudima – nije uvek primetan kod žena.
Umesto toga, bol kod žena može da bude rasprostranjen i da se širi u ramenima, vratu, vilici, rukama, stomaku, i leđima.
Žene takođe mogu da dožive neobjašnjivu anksioznost, mučninu, vrtoglavicu, kratak dah, palpitacije (osećaje jakog i ubrzanog lupanja srca), i hladan znoj.
Pre ovih simptoma često se javlja neobjašnjiv, izražen umor.
Zdravstveni radnici takođe mogu da ne primete simptome.
Pervan kaže da je videla bezbroj primera, među kojima je i 27-godišnja pacijentkinja koja se nedavno porodila, a kojoj su simptomi pogrešno pripisani postporođajnoj depresiji.
„Žene ređe odlaze u bolnicu kada osete simptome“, kaže ona.
„Ređe dobijaju hitno i odgovarajuće lečenje u poređenju sa muškarcima, a čak i kada dospeju u bolnicu, imaju manju stopu preživljavanja“.
Prema podacima WHF-a, kardiovaskularne bolesti su uzrok 30 odsto svih smrtnih slučajeva žena.
Britanska fondacija za srce navodi da podaci iz 2021. pokazuju da je te godine više od devet miliona žena širom sveta umrlo od kardiovaskularnih bolesti, što je više od broja stanovnika Švajcarske.
„Ovo nije bolest starijih muškaraca. To je veoma opasna pretpostavka“, kaže Pervan.
Kako sprečiti kardiovaskularne bolesti?

Nasledne srčane bolesti, poput one koju ima Kejtlin, čine oko 20 odsto prevremenih smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, kaže Pervan.
Nedostatak svesti o srčanim oboljenjima dodatno povećava rizik, zbog čega je važno da ljudi znaju da li u porodici imaju istoriju ovih bolesti, naglašava ona.
Preostalih 80 odsto prevremenih smrtnih slučajeva može da se spreči uvođenjem bolje ishrane i više fizičkih aktivnosti, ograničenjem unosa alkohola, i prestankom pušenja.
„Ali veliki deo problema je i društveni i sistemski, jer se ne svodi sve samo na lični izbor ljudi o tome šta jedu i šta kupuju“, kaže Pervan.
Rizike dodatno povećavaju nedostatak kliničkih ispitivanja žena, loša informisanost, kao i ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti.
Oko 80 odsto smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u svetu beleži se u zemljama koje imaju niske i srednje prihode, delom zbog nedostatka programa za rano otkrivanje bolesti, navodi Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
I dok u većini područja od kardiovaskularnih bolesti ukupno umire više muškaraca nego žena, u delovima Bliskog istoka, severne Afrike i podsaharske Afrike, na primer u Kataru, Maliju i Kongu, situacija je obrnuta i stopa smrtnosti je veća kod žena.
„To je mišić koji vas održava u životu“
Kejtlin sada ima ugrađen kardioverter defibrilator, uređaj koji stalno prati rad njenog srca.
U slučaju da otkrije još jedan poremećaj srčanog ritma koji je opasan po život, uređaj će električnim šokom da vrati njeno srce u normalan ritam.
Pošto je preživela najgori dan u njenom ivotu, odlučna je da spreči da se isto dogodi drugim netbol igračicama.
Zahvaljujući kampanji koju je vodila zajedno sa Udruženjem netbol igrača i dobrotvornom organizacijom „Cardiac Risk in the Young“, britanska Netbol superliga je pristala da uvede kardiološke preglede za sportistkinje.
Kaže da je iz njenog iskustva takođe naučila da mladi ljudi moraju da budu svesniji zdravlja njihovog srca, „zato što se o tome ne govori dovoljno“.
Ako osetite lupanje srca, imate utisak da će vam iskočiti iz grudi, ili iznenada padnete u nesvest bez jasnog razloga, prvo treba da odete na pregled srca, savetuje Kejtlin.
„To je mišić koji vas održava u životu i zato morate redovno da ga kontrolišete“, naglašava ona.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
- Liste čekanja: Zašto put do novog kolena u Srbiji traje godinama
- Kako srpski doktor Haus leči padanje u nesvest
- Šta je „moždana magla” i zašto biste mogli da je doživite mnogo pre menopauze
- Kako žive ljudi sa srcem na pogrešnoj strani
- Kako je živeti sa ‘pola srca’: Priče Miloša i Skarlet
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.




