Uglješa Mrdić

Fonet
Uglješa Mrdić, poslanik vladajuće Srpske napredne stranke, predlagač grupe pravosudnih zakona

Vlast u Srbiji donosi novi pravosudni set zakona, koje opozicija i pojedini pravni stručnjaci vide kao još jedan pokušaj da se pravosuđe stavi pod kontrolu vlade.

Vladini zvaničnici, međutim, tvrde da će set zakona doprineti „boljem i efikasnijem“ pravosudnom sistemu, zaduženom za kontrolu rada izvršne i zakonodavne vlasti.

Da bismo objasnili suštinu predloženih promena, treba da krenemo redom.

Od Mrdićevih zakona.

Iliti paketa od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, nazvanog po predlagaču Uglješi Mrdiću, poslaniku vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) u Skupštini Srbije.

O njima se u republičkoj skupštini raspravlja po hitnom postupku.

Mrdić traži izmene i dopune:

  • Zakona o Visokom savetu tužilaštva
  • Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava
  • Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala
  • Zakona o javnom tužilaštvu
  • Zakona o sudijama

Da, mnogo teških i komplikovanih reči.

Šta ovo sve zapravo znači?

Iako do trenutka objavljivanja teksta nije odgovorio na poziv BBC-ja za izjavu, Mrdić je ranije tvrdio da će, ukoliko njegovi predlozi budu usvojeni, doći do jačanja nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva.

„To je prvi korak ka vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu Srbije kako njime više ne bi upravljali otuđeni centri moći pod kontrolom stranih centara moći“, poručio je Mrdić, inače predsednik Odbora za pravosuđe, tokom skupštinske rasprave.

Ova utakmica se tu prebacuje sa pravosudnog na dnevnopolitički teren.

Cilj je ukidanje Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK), koje vodi postupke protiv nekoliko visokih vladinih i SNS zvaničnika, istakli su iz opozicije na sednici.

Ukoliko Mrdićevi predlozi budu usvojeni, doći će do „ukidanja nezavisnog sudstva“, smatraju.

Ali opet, idemo redom kroz najvažnije tačke.

O Tužilaštvu za organizovani kriminal

Slične teze o „otuđenom pravosuđu, pod kontrolom stranih centara moći“, često se poslednjih meseci – bez dokaza – mogu čuti od predstavnika vlasti, predvođenih predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Posebno od pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024, kada je poginulo 16 ljudi, kao i slučaja Generalštab, namere da se na mestu zdanja pogođenog u bombardovanju 1999. godine izgradi luksuzni hotel.

Dve stvari su im zajedničke.

Osumnjičeni za korupciju su ministri i SNS zvaničnici – Goran Vesić, Tomislav Momirović i Nikola Selaković – a postupak vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal.

I upravo je TOK često na meti optužbi za „rad protiv interesa države“.

„Da je meta TOK, otkrili su amandmani poslanika vladajuće stranke“, kaže Katarina Golubović iz Komiteta pravnika za ljudska prava (JUKOM) za BBC.

SNS poslanica Olja Petrović u amandmanu na Mrdićeve zakone predlaže da se tužiocu koji je privremeno upućen na rad u drugo tužilaštvo, to upućivanje prestane u roku od 30 dana od stupanja na snagu izmena Zakona o javnom tužilaštvu.

„Opšte je poznato da su u TOK-u radili upućeni tužioci iz drugih tužilaštva, pre svega jer nije bilo uspelih izbora javnih tužilaca“, objašnjava Golubović.

„Ukoliko budu usvojeni, TOK će raditi sa 50 odsto kapaciteta i biće usporeni i preraspodeljeni ključni predmeti protiv funkcionera SNS-a“, dodaje.

Na to su reagovali iz Tužilaštva za organizovani kriminal.

Usvajanje amandmana SNS poslanice na Mrdićeve zakone imalo bi „izuzetno teške i dalekosežne posledice po funkcionisanje pravosudnog sistema“, saopštili su.

To znači „ne samo direktno i teško urušavanje TOK-a“, već i „potpunu blokadu postupanja u najsloženijim i najosetljivijim krivičnim postupcima“, što nazivaju „ozbiljnim korakom unazad u oblasti vladavine prava“.

„Najveće pogodnosti iz toga će imati okrivljeni“, naglašavaju.

Mrdić im je odgovorio da će amandmani „obezbediti transparentnost u radu“.

Prethodno je, tokom skupštinske rasprave, negirao i tvrdnje opozicije da želi ukidanje TOK-a.

Potom je za RTS izjavio da se nada promenama zakona koji se tiče TOK-a, što takođe vidi kao deo „borbe za efikasnije pravosuđe“.

Uglješa Mrdić

Fonet
Uglješa Mrdić na sednici skupštinskog Odbora za pravosuđe

Ko je Uglješa Mrdić?

  • Rođen 1978. u Trebinju. Osnovnu i srednju školu završio je u Beogradu
  • Po struci je doktor ekonomskih nauka, piše se na sajtu Narodne skupštine, dok se u biografiji na Otvorenom parlamentu navodi da je diplomirani pravnik. Završio je i Visoke studije bezbednosti i odbrane Vojne akademije Univerziteta odbrane u Beogradu i Diplomatsku akademiju Ministarstva spoljnih poslova
  • Pre politike bavio se novinarstvom – pre svega ističe ponos zbog rada u Pečatu i na Radio Fokusu, uz čije ime je dugo dodavan epitet naprednjački – kao i džudoom u Crvenoj zvezdi, gde je bio i trener i potpredsednik kluba, kaže
  • Član je Srpske napredne stranke od njenog osnivanja, kaže
  • Savetnik ministra pravde bio je od 2012. do 2020. godine, prenosi Istinomer
  • SNS odbornik u Skupštini beogradske opštine Vračar postaje 2016, a narodni poslanik posle parlamentarnih izbora 2020, 2022 i 2023. godine
  • U široj javnosti postao je poznat zbog nedavnog štrajka glađu ispred Narodne skupštine, u isto vreme kada je nedaleko odatle glađu štrajkovala i Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, poginulog u padu nadstrešnice. Mrdić je tada tražio hapšenje ljudi koje smatra odgovornim za novosadsku tragediju, a po odustajanju od štrajka je izjavio da će „borbu za istinu i pravdu nastaviti kroz predlog za usvajanje seta pravosudnih zakona“

O Tužilaštvu za visokotehnološki kriminal

Predložene izmene predviđaju da Tužilaštvo za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK) bude odeljenje u okviru Višeg javnog tužilaštva (VJT), kaže Mrdić.

Na čelu VJT-a je Nenad Stefanović, koga opozicija i neki pravnici često optužuju da je lojalan predsedniku Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci.

Cilj izmena, tvrdi Mrdić, jeste da VTK ima „konkretne i bolje rezultate“.

Tu se sve ponovo vraća na aktuelnu političku krizu i masovne proteste posle pada nadstrešnice, predvođene studentima.

„Da su dobro radili njihov posao, bilo bi više procesuiranih koji su pozivali na državni udar, na terorističke aktivnosti, na ubistva, pretili predsedniku države, novinarima, policajcima putem društvenih mreža“, rekao je Mrdić.

„Zato tu neke stvari moraju da se menjaju“, dodao je.

Predstavnici vlasti često su – bez dokaza – optuživali studente i druge demonstrante za terorizam i za nameru da izvrše državni udar.

Mrdićevim zakonima se menja organizacija Tužilaštva za visokotehnološki kriminal i to tako što se menjaju pravila ko određuje rukovodioca VTK-a i kome on odgovara, objašnjava Golubović.

„Do sada je sve bilo u rukama Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, a predlogom se ona razvlašćuje i njenu nadležnost preuzima Nenad Stefanović.

„Ide se ka većoj kontroli vlasti nad gonjenjem krivičnih dela koja se počine na internetu“, naglašava Golubović.

O Zagorki Dolovac i Nenadu Stefanoviću

Jedna od čestih optužbi protiv Mrdićevih zakona je da žele da ojačaju upravo Nenada Stefanovića, a oslabe Dolovac.

Nju predstavnici vlasti poslednjih meseci često pominju i napadaju.

Govoreći o tome da je potrebna veća transparentnost u radu, Mrdić je rekao da je dosadašnja praksa bila „samovolja Zagorke Dolovac“.

Mrdićevi zakoni, kao i naknadni amandmani poslanika SNS, suštinski smanjuju ovlašćenja Visokog saveta sudstva u odbrani samostalnosti javnog tužilaštva, ističe Golubović.

Ako izmene zakona budu usvojene, Visoki savet sudstva više neće moći da odlučuje o prigovorima protiv šefova tužilaštva u Srbiji, objašnjava.

O svemu će odlučivati šefovi Viših javnih tužilaštva.

„Na primer, ako bi se neki tužilac iz Beograda usprotivio uputstvu šefa osnovnog javnog tužilaštva ili uputstvu rukovodioca Tužilaštva za visokotehnološki kriminal, jedini nadležan da odluči o tome bio bi – Nenad Stefanović“, objašnjava.

„Zagorka Dolovac, zajedno sa ostalim članovima VSS, isključuje se iz mehanizma odbrane samostalnosti tužilaštva“, dodaje.

Pritom, svi javni tužioci koji su njenom odlukom bili upućeni da rade u Tužilaštvu za organizovani kriminal – prestaju da rade u tom tužilaštvu, dodaje.

„Vreme je da se menja način rukovođenja javnim tužilaštvom“, izjavio je nedavno za Politiku glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu Nenad Stefanović.

„U proteklih 16 godina smo kao društvo dobili faktičku personifikaciju svih problema oličenu u vrhovnom javnom tužiocu Zagorki Dolovac“, dodao je.

Visoki savet tužilaštva – najviša tužilačka institucija u Srbiji – kako kaže, štiti njene lične interese.

„Od 1997. do danas zaista nikada nisam primetio ovakvu vrstu pritiska koju pojedinci iz izvršne i zakonodavne vlasti ka nama upućuju“, izjavio je Branko Stamenković, predsednik VST-a, u intervjuu za Novu.

O Međunarodnoj izložbi EKSPO

Potrebno je da se „unapredi efikasnost, dostupnost i funkcionalnost pravosudnog sistema kroz usklađivanje sudske i javne tužilačke mreže sa realnim demografskim, teritorijalnim, ekonomskim i organizacionim uslovima“, kaže Mrdić.

To u praksi znači preraspodela šta kome pripada.

Mrdić predlaže da se Treći osnovni sud u Beogradu, podeli na treći i četvrti, koji bi bio osnovan.

Jedan bi bio nadležan za opštinu Zemun, a drugi za Novi Beograd i Surčin.

I upravo je u Surčinu ključ.

„Činjenica da se ne pominje veći broj sudija i zaposlenih, ukazuje na to da cilj nije efikasnost, nego preraspodela predmeta i kontrola budućih predmeta oko projekta Ekspo“, smatra Golubović.

U Beograd će 2027. stići predstavnici desetina zemalja zbog Specijalizovane izložbe Ekspo (EXPO) izložbe, što vlast naziva projektom od nacionalnog značaja.

Međutim, taj projekat od početka je na meti brojnih kritika.

Upravo se u okviru priprema za Ekspo u Surčinu gradi Nacionalni stadion, koji je takođe na meti kritika – pre svega zbog ogromne cene izgradnje.

Ekspo će izazvati „intenzivan razvoj na području opštine Surčin“, ističe Mrdić.

Surčin će tako zbog velikog obima gradnje, povećanja broja građevinskih imovinsko-pravnih postupaka i sporova oko građevinskih dozvola i eksproprijacije, postati „jedno od pravosudno najopterećenijih područja u Srbiji“, kaže.

Zato je „neophodno blagovremeno prilagođavanje sudske mreže“.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Šta su 'Mrdićevi pravosudni zakoni' u Srbiji i šta ako budu usvojeni 1

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari