Izjava predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića da će 2016. biti godina reformi u sferi obrazovanja i zdravstva i uzdržan stav čelnika Ministarstva prosvete, ponovo je otvorila pitanja da li je premijer ambiciozniji od „svog“ ministra prosvete Srđana Verbića ili je Vučić sklon velikim obećanjima bez pokrića.

Na pitanje kakve se to promene spremaju iduće godine, ministar Verbić za Danas je kratko odgovorio da „reforma obrazovanja nije nešto što se menja tačno određenih datuma već ona traje stalno“.

– Siguran sam da je premijer mislio da u sledećoj godini bude više ulaganja u sektore obrazovanja i nauke – tumači Verbić premijerove reči.

Ivan Ivić, jedan od naših vodećih stručnjaka za obrazovanje, ocenjuje za Danas da su Vučićeve najave o 2016. kao godini reformi „improvizacija“.

****

Nastavak sa 1. strane

– Očigledno je Vučić zaboravio da je vlada u kojoj je on bio potpredsednik, a Ivica Dačić premijer, 2012. godine usvojila Strategiju razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020, a ova vlada akcione planove za realizaciju te strategije. Šta je to nego reforma? Nikakve druge reforme ne može biti. Nažalost, još uvek se ništa ne radi na primeni rešenja iz Strategije – ocenjuje Ivić, napominjući da je „Verbićeva izjava u redu“, jer neke od predloženih mera podrazumevaju i izdvajanje finansijskih sredstava za njihovo sprovođenje, što je takođe zapisano u akcionim planovima.

I Srbijanka Turajlić, profesorka Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu u penziji, smatra da je ministar Verbić u pravu.

– Reforma obrazovanja nije jednokratan potez, poput smanjivanja penzija ili povećanja cena struje. Reforma je proces koji zahteva jasno definisan cilj, korake koji ka njemu vode i vreme za koje se pojedini korak može realizovati, kao i neophodnu finansijsku podršku za sve to. Međutim, važnije od svega toga je da vlada postavi obrazovanje kao prioritet. To mora da se vidi u budžetu, ali i u odnosu koji će vlada imati prema prosvetnim radnicima, kao i u aktivnostima koje bi celo društvo usmerile ka razumevanju značaja reforme i neophodnosti angažovanja svih resursa – ističe Turajlićeva.

Nažalost, dodaje, sve što je vlada radila u poslednje tri godine, uključujući i nedopustivo ponižavanje nastavnika tokom štrajka, „daje osnova da se premijerova besmislena izjava shvati kao još jedan marketinški potez“.

I nekoliko meseci ranije Vučić je izašao sa ambicioznom prognozom da će dualni sistem obrazovanja u našoj zemlji početi da se primenjuje od 2016. ili 2017. godine, nakon čega je iz Ministarstva stiglo pojašnjenje da se „na razvoju dualnog sistema već radi, tako što se u sedam škola u Srbiji razvijaju novi trogodišnji profili i to u saradnji sa nekoliko kompanija“. Slučajno ili ne, propušteno je da se kaže da je ovde reč o takozvanom kooperativnom obrazovanju koje ima elemente dualnog sistema, ali da se te dve stvari nikako ne mogu izjednačavati. A još manje da se dualni sistem može uvesti za tako kratak rok, jer su zemlje nemačkog govornog područja, u kojima je taj model stručnog obrazovanja najzastupljeniji, potrošile godine da bi ga razvile.

Iz resornog ministarstva zasad stižu samo nezvanične informacije da će promene u stručnom obrazovanju u narednim godinama ići u pravcu uključivanja većeg broja profila u model kooperativnog obrazovanja, što je daleko od pravog dualnog sistema obrazovanja, kakav je poznat u Nemačkoj i Austriji.

– I Vučićeve izjave o dualnom obrazovanju su takođe improvizacija. On ne pravi razliku između dualnog sistema i pojačane praktične obuke u srednjim stručnim školama. Dualni sistem je po pravilu vezan za trogodišnje zanatske škole gde se učenici školuju direktno za određene firme. To je vrlo ograničena mogućnost i u Ministarstvu prosvete to jako dobro znaju. U Strategiji razvoja obrazovanja i akcionim planovima je zapisano pojačavanje praktične obuke u četvorogodišnjim srednjim stručnim, kao i u visokim strukovnim školama, jer one pate od toga da su školski, a ne praktično orijentisane. To treba jasno razdvojiti od dualnog obrazovanja – kategoričan je Ivić.

Na izvesnu nesinhronizovanost Vučića i Verbića ili možda drugačije viđenje nekih stvari, ukazuje još nekoliko primera.

Reforme u školstvu su zauzele značajan deo Vučićevog ekspozea, u kome je najavljivao da će „ova vlada reformisati obrazovni sistem“. Zanimljiva je njegova izjava da je neophodno razvijati nezavisan sistem eksterne provere koji bi kroz vrednovanje rezultata učenja bio osnova za unapređenje školske prakse, a baš za vreme vlade u kojoj je bio potpredsednik, Srbija je ispala iz međunarodnog istraživanja PISA 2015 zbog neažurnosti Verbićeva dva prethodnika.

Vučić se usprotivio i masovnom poklanjanju ocena i inflaciji vukovaca, a upravo je Verbić dao „vetar u leđa“ takvoj pojavi, promenivši uslove upisa u srednje škole, po kojima je dat veći značaj uspehu iz osnovne škole nego na završnom ispitu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari