Deveti maj i prećutane istine: Nisu samo Rusi pobedili fašizam

Ostavite komentar


  1. Izvanredan tekst!!! BRAVO.
    Imam preko 70 godina, i tek sad sam imao priliku da saznam nešto novo…

  2. Aj nek je neko spomenuo i ovaj dio istorije, muka mi vise od ruskih bajki.

  3. Amerikanci su se borili na tri kontinenta. Evropa, Afrika i Azija. Rusi koliko znam samo u Evropi.

  4. Gospodine Mrsojev, vasa zelja otkijete deo spoljnopolitickih odnosa uoci Drugog svetskog rata je zapravo ideja da prikrijete smisao Jugosloveske istinske anifasisticke borbe vodjene bez frontovske podrske nijedne od sile pobednica. Nesumnjiv je i nicim izbrisiv doprinos Sovjeta i Amerikananaca ali Jugosloveni su vodili stvaran i uspesan rat protiv Nemaca i njihovih satelita. To sto su sateliti uglavnom sada na vlasti, ne znaci da Narodnooslobodilacka vojska i partizanski odredi na celu sa Josipom Brozom Titom nisu oslobodili Jugoslaviju. Vasa muka,kao i svih drugih danas, je uzaludna! Na velikoj paradi u Moskvi nije bilo jugoslovenskih partizana. Nije ih bilo ni u Beogradu?!
    Tito i NOV i POJ su pobedili! Ziveli!

  5. Istražite malo koliku je vojnu pomoć Amerika tokom tata pružila Rusiji.Radi se o hiljadama aviona, hiljadama tenkova, municiji,hrani i još ko zna šta.Bez te pomoći ko zna koliko dugo bi trajao rat i kakav bi bio ishod

  6. Imate pravo na svoje viđenje i tumačenje događaja.

    Znam da je za Uskrs 1944. anglosaksonska avijacija bombardovala Srbiju od juga do Beograda. Oni snimci nemačkog bombardovanja Beograda, koje smo svi videli, su u stvari snimci koje su uradili nemački vojni snimatelji prilikom Uskršnjeg bombardovanja „saveznika“. Pokušali su nas ko uskršnja jaja.

    Pored Crvene armije u mnogim zemljama bilo je pokreta otpora, koji su takođe pomogli u borbi protiv fašizma.

    Ali postojali su i saveznici Hitlera, Finska, Letonija, Danska, Holandija, Italija, Španija i Francuska – imala je preko 200.000 dobrovoljaca fašističke ideologije. Da ne spominjemo 12.000 stradalih Ustaša kod Staljingrada.

    Mislim da je bespredmetno danas brojati ko je više doprineo pobedi. Činjenica je da je SSSR bio u ratu na dva fronta, istoku sa Japanom i zapadu sa Nemačkom. Velike žrtve dala je i Jugoslavija.

    Danas je važno prisetiti se svih žrtava i zahvaliti se onima koji su bili u tom ratu.

  7. Na žalost, autor ne navodi šta je Hitler radio pre avgusta 1939. Kao da je Staljin upao u Čehoslovačku, Austriju, oteo deo Francuske… Nemačka nije smela da ima vojsku uopšte, po odredbama završetka prvog svetskog rata. Velika Britanija i Francuska su ćutale, sve sa nadom da će Nemačka prvo da se obračuna sa komunistima, tj. Sovjetskim Savezom.

  8. Џаба се трудите, зна се ко је сломио хитлера. Окултна европа све ради да уништо мајку Русију и нас православне хришћанр али нећ моћи

  9. Odličan i istorijski tačan tekst.
    Jedino se ipak ne slažem sa glavnom premisom. A to je da je ipak SSSR najzaslužnija za pobedu nad fašizmom u Evropi. Suviše je to kompleksna tema, a prostor ograničen, ali po svim parametrima ’41-’45 najteže poraze Vermahtu je zadala Crvena Armija. Da ne beše oskudice u gorivu i tehnici umirući Vermaht bi otišao još dalje u ofanzivi u Ardenima pred sam kraj rata.
    Pri tome, nisam nikakav Rusofil.

  10. Upravo sam instalirao Vašu aplikaciju i moraću da je obrišem, vaš pristup spoljnoj politici je ultra pristrasan. Hiopkriziju EU (čiji sam zagovornik bio) najbolje odlikava odnos prema genocidu u Gazi! Ne vidim potrebu za pojašnjenjem, to ne vidi samo ko neće ili ima koristi da ne vidi. Ima i drugih primera samo u današnjim vestima… Dakle: Delete!

  11. Pa jel vi stvarno mislite da mozete da nas „prevaspitate“ ?
    Pa ko je dao najveci doprinos ako nije SSSR?
    Kad su se saveznici iskrcali na Normandiju 6. juna 1944, vec je bilo izvesno da je Nemacka izgubila rat. To iskrcvanje je nesumnjivo ubrzalo zavrsetak rata, ali nije bilo presudno.

    Vaznije ja bila Americka pomoc preko Murmanska na samom pocetku rata.

  12. Odlican clanak !
    Tacno je da Rusi preuvelicavaju ulogu Crvene armije. Ali, tacno je takodje da danas u EU i na Zapadu mnogi ne znaju da je od pet palih nemackih vojnika u II Sv ratu, cetiri palo na istocnom a jedan na zapadnom frontu.

  13. Sve sam pročitao, svaka čast na tekstu, detaljno, zanimljivo i pre svega poučno

  14. Koliko je stanovnika SSSR-a nastradalo (ubijeno) u WW2, toliko ih je nakon rata umrlo od gladi i bolesti, iako je Staljin tvrdio da je u SSSR-u, od gladi, umrlo „samo“ 7 miliona. Sitnica.

  15. Primate li još koji komentar? Ako nije ispunjen bonus, evo još jednom. Možda ste g. Martinov, radi potpunog pogleda na te mračne godine, nešto reći i o sastanku Hitlera sa Britanskim premijerom Chamberlainom 23 septembra 1938 godine i njegovim rezultatima kao i o veoma prisnoj vezi nacističke industrije sa poznatim kompanijama i bankama „demokratskog zapada“… i o tome da se i danas u švajcarskim bankama, i ne samo u švajcarskim, čuva nacističko blago i pretopljeno zlato aušvickih mučenika od koga zlatare prave vrhunski dizajniran nakit prodajući ga na gala prezentacijama …. Ali nisam se javio tim povodom već onim koji nam se danas, dok se prikazuje prošlost iz ugla – kako ko – sada dešava. Trenutno se oko nas vodi više od 50 aktivnih oružanih sukoba u kojima je prema proceni Armed Conflict Location & Event Data (ACLED) 223.000 ljudi izgubilo život. Današnji ratovi u Africi, Aziji, Bliskom istoku .. o kojima se izuzimajući nekoliko – ćuti! A veoma je zanimljivo koje države i čije vojske i sa kojim ciljem – državne ili privatne – danas, upravo sada, ratuju.

Ostavite komentar


Lični stavovi

Nije Bekuta neprijatelj 8

Nije Bekuta neprijatelj

Kraj. Neka sam sentimentalna budala, neka mi muzički ukus razuđen i površan često prelazi granicu, ipak nikakvu satisfakciju ne osećam što umesto da SnS postane kombi stranka, četrdeset godina nečije karijere grbi se i sabija u kombiju.

Naslovna strana

Naslovna strana za 15. januar 2026.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.