Pravni pogled: Mrdićizacija advokature (u pokušaju) 1foto (BETAPHOTO/DRAGAN GOJIĆ)

Sa puno buke i sa još većim očekivanjima, 11. februara domaćoj javnosti saopšteno je da će Advokatska komora Srbije stupiti u trodnevnu obustavu rada od 23. februara – u slučaju da se u roku od 10 (deset) dana ne preduzmu mere za stavljanje van snage tzv. Mrdićevih zakona!

Ovo nije prvi slučaj da se advokati u Srbiji opredeljuju za kolektivno delovanje radi ostvarivanja ciljeva koji nisu strogo esnafski.

Sličnu situaciju imali smo prošle godine kada su advokati, na poziv studenata, u više navrata obustavljali rad početkom 2025. godine kao vid podrške tadašnjim studentskim zahtevima.

Rezultati tih obustava bili su, u najboljem slučaju, upitni.

Te obustave ne samo što nisu uspele da izdejstvuju ispunjavanje bilo kojeg od studentskih zahteva – a ni zahteva koje je tom prilikom istakla sama advokatura – već je dok su bile u toku, privremenim merama Višeg suda u Beogradu advokaturi nametnut tzv. “minimum procesa rada”, a koje su de facto obesmislile obustavu koju je proglasila Skupština AKS i grubo narušile i samostalnost advokature.

Pravni pogled: Mrdićizacija advokature (u pokušaju) 2
Foto: Printscreen/YouTube/
NOVA S

Da situacija bude još gora, UO AKS se tada, nakon što su proglašene obustave istekle, povukao iz dalje borbe.

Suočen sa izazovom dalje neizvesne bitke za ostvarivanje studentskih zahteva, a i izazovom za samostalnost profesije u vidu oktroisanog “minimuma procesa rada,” UO AKS je tada odlučio da se potom dalje ne upušta ni u jedno ni u drugo.

Isti taj Upravni odbor, gotovo godinu dana kasnije, sada je doneo novu odluku o obustavi rada. Ovog puta kao vid podrške sudijama i javnim tužiocima koji još uvek pokušavaju da pronađu način da odbrane svoju samostalnost.

Uz ovu odluku valja posebno naglasiti okolnost da je njom pomenuti napad na samostalnost profesije kojem je advokatura bila izložena prošlogodišnjim privremenim merama UO AKS sad internalizovao, aminovao, tako što je sada i sam, unapred, postavio tzv. “minimum procesa rada.”

Gotovo u centimetar unutar okvira koje je tad političkom odlukom putem sudova, koje advokatura sada hoće da brani, odredila država, ona ista od koje danas advokati žele da brane te iste sudije i tužioce!

Posmatrano sa strane moglo bi se reći da je sada advokatura spremna da se bori za samostalnost sudija i tužilaca tako što će raditi samo onda kada ti isti tužioci i sudije budu tražili i određivali pritvor demonstrantima i studentima zbog pisanja na društvenim mrežama, “pozivanja na nasilno rušenje ustavnog uređenja” i za druga Ozbiljna Krivična Dela.

Ukratko, prema odluci Upravnog odbora AKS, advokatura je, naizgled, spremna da pruži svoju podršku u borbi protiv državne represije tako što će za nju, ćutke, obezbeđivati procesne uslove.

Ako se čitaocu čini da je to u ovoj priči vrhunac apsurda, e pa nije!

Kao što je javnosti već poznato, tokom 2025. godine i početkom ove godine u svim advokatskim komorama sprovedeni su izbori za novi saziv Skupštine AKS, kao i za novi Upravni odbor AKS.

Ono što je preostalo je potvrđivanje mandata novoizabranih predstavnika ovih organa na izbornoj skupštini AKS koja je bi trebalo da bude održana početkom marta.

Ipak, uprkos svemu tome, UO AKS (kojem je istekao mandat) saziva vanrednu Skupštinu AKS (kojoj je takođe istekao mandat) za 24. februar, kako bi od te iste Skupštine tražio za sebe (ne nužno i za novi UO koji još nije konstituisan!) ovlašćenje da može, bez odluke Skupštine (one novoizabrane čiji mandati još nisu potvrđeni!) da donosi sve dalje odluke o obustavi (ovoj koju je najavio, a čini se i budućim!)!

Možda bi neko ovakvo postupanje mogao pokušati da pravda hitnošću izazvanoj novonastalim okolnostima nakon proglašavanja tzv. Mrdićevih zakona.

Ali u tom slučaju i dalje nema objašnjenja zbog kojih razloga se obustava “zakazuje” unapred, za nešto manje dve nedelje, umesto da je stupila na snagu odmah kao što bi tzv. argument hitnosti nalagao?!

U javnosti se već moglo čuti od njenih zagovornika kako je jedna od glavnih stvari koje zameraju tzv. Mrdićevim zakonima upravo način na koji su ti zakoni prošli kroz skupštinsku proceduru, i kako o njihovim nacrtima nije vođena bilo kakva javna rasprava.

Ukoliko bismo te zamerke shvatili kao ozbiljne i iskrene, nemoguće je ne pitati se: Kako su taj postupak Upravnog odbora kojem je istekao mandat i koji pitanje odlučivanja o njoj ne želi da prepusti novoizabranim predstavnicima komora u Upravnom odboru i/ili Skupštini AKS, i takvo zakazivanje obustave “bolji” ili “legitimniji” od postupka po kojem su donošeni Mrdićevi zakoni?

Ako je istinski motiv preduzetih koraka ostvarivanje ciljeva i obavljanja poslova zbog kojih je Komora formirana – pre svega onih koji se odnose na unapređenje pravosudnog sistema, izjašnjavanje o pitanjima značajnim za ostvarivanje i zaštitu ustavnih sloboda i prava građana, kao i afirmacija advokature kao nezavisne profesije – onda se izigravanje osnovnih akata same Komore ne može i ne sme pravdati političkom ekspeditivnošću.

U suprotnom Komora će postati ono protiv čega se bori zarad onoga što tvrdi da brani.

Autor je advokat iz Beograda

Tekst je prvobitno objavljen na interent stranici Foruma za bezbednost i demokratiju

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari