Dragoljub Dragojlović je Valjevac, rođen 13. decembra 1928. godine u selu Rađevu. Filolog je i istoričar. Osnovnu i srednju školu završio je u Valjevu. Potom je studirao i završio studije klasične filologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorirao je 1965. godine. Od 1969. do penzionisanja 1983. radio je u Balkanološkom institutu SANU u Beogradu kao viši naučni savetnik. Od tada je sve vreme posvetio unucima, koji ga neizmerno vole. LJubav je uzvraćena.

p { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; }p.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }p.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }p.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

U vreme gimnazijskog školovanja kao mladić od sedamnaest godina je uhapšen, suđen kao pripadnik desnih i reakcionarnih snaga i osuđen na višegodišnju robiju. Imao je sreće da su tada u zatvorima bili učeni ljudi, pa je za tri godine tamničenja naučio starogrčki i latinski. „Birao sam za studije nešto što komuniste ne interesuje, pa sam se zato opredelio za srednji vek“, priča Dragojlović.

Za vreme studija sociologije imao sam šest semestara filozofiju, ali nisam ni reč čuo, niti u knjigama svojih profesora pročitao, bilo šta o srpskoj srednjovekovnoj filozofiji, a Dragoljub ima knjigu o tome. Ima knjigu i o srednjovekovnoj srpskoj književnosti u Bosni. Nekoliko knjiga o bogumilstvu, paganstvu i hrišćanstvu. Izuzetan je poznavalac srednjovekovnih rukopisnih knjiga. Dobro je vladao crkveno-slovenskim i staro-slovenskim, starogrčkim i novogrčkim, kao i latinskim jezikom. Posetio je sve značajnije biblioteke od Vatikana, preko Pariza i Istambula do Petrograda, Kijeva i Moskve. Samo u biblioteci Vatikana proveo je dvadeset i dva meseca, po jedan mesec dana dvadeset dve godine zaredom. Od njega sam doznao da smo, pored Grka imali najviše srednjovekovnih rukopisnih knjiga.

Ponekad sam ga prekidao: „Profesore, nemojte da budemo kafanski Srbi.“ On je voleo moje kritičke žaoke, pa bi odgovarao: „Volim što mi ne veruješ, ali sve ovo što ja govorim je proverljivo, za sve postoje precizne bibliografske jedinice. Evo ti jedne takve. Mi, Srbi smo Aristotelovu Logiku preveli tri veka pre Zapadne Evrope, pa i Francuske toga doba.“

Dragoljub Dragojlović je skroman čovek. To samo potvrđuje kakvi su ljudi znanja. Sumnjam da i njegovi Valjevci znaju bilo šta o njemu, o ostalima da i ne govorim. Prilikom brojnih naših susreta njegove plave tople oči su jasno govorile o nataloženom strahu od komunista i njihove vlasti. Kada je prvi put održao predavanje o bogumilstvu šezdesetih godina u Parizu, a o tome izvestile tadašnje pariske novine, „očekivao sam da me već na aerodromu uhapse“, pričao mi je Dragoljub. A onda je dodao: „Uvek mi je za vratom bila njihova bahatost, neznanje i strah time proizveden. Nikada se toga nisam oslobodio.“

Jedna od posebno važnih njegovih knjiga je Paganizam i hrišćanstvo u Srba, koju je objavio Službeni glasnik 2008. godine. Pored ove knjige isti izdavač je 2009. godine objavio izabrane spise Dragoljuba Dragojlovića u četiri knjige: Bogomilstvo na Balkanu i u Maloj Aziji; Krstjani i jeretička Crkva bosanska; Istorija filozofske misli u Srba epohe feudalizma; i Istorija srpske književnosti u srednjovekovnoj bosanskoj državi.

U njegovim knjigama je najzastupljenija komparativna analiza paganskih teogonija u staroindijskom i slovenskom mitskom nasleđu o dvodelnoj ili trodelnoj podeli kosmosa, o stvarnom ili fiktivnom srpskom vrhovnom bogu, paganskom panteonu, o kultu mrtvih u paganizmu i hrišćanstvu, o poreklu ideje o zagrobnom životu, o slici raja i pakla, o paganskim i hrišćanskim eshatološkim verovanjima, o svojevrsnoj paganizaciji hrišćanskih ideja, o poslednjem vremenu, o propasti sveta, itd. Na takva provokativna pitanja Dragojlović nudi naučno utemeljene odgovore, koji su briljantni i fascinantni, bar po informacijama i znanju, pa nas neće iznenaditi ako kod nekih probudi uspavane polemičke strasti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari