Sličnosti između TV N1 i ruske Televizije Dožd

NEZAVISNI MEDIJI KOD VUČIĆA I PUTINA

Ostavite komentar


  1. Naša političko/kulturna elita koja se decenijama bori protiv naše staljinističke vlasti neodoljivo me podseća na taktiku dugovečnog strip serijala Supermen (izašli iz komunističkog šinjela: nisu čitali, pisce i filozofe Aristotela,…,Dirkema, Vebera, H.D.Toroa,…, Gandija nego su čitali Marksa, Pelahanova, Hegela i Supermen). Za razliku od mita,…, romana, scenaristi Supermena su stvorili paradoksalno rešenje u – poredku tempolralnosti. Supermen mora da deluje, a to povlači za sobom posledice i promene u njegovom biću – ali on ne može da promeni sebe – kako to pomirii? Tako što se priče odvijaju u – iterativnom vremenu – u kojem Supermen i ostali protagonisti niti stare niti umiru; štaviše, niti se žene niti razvode, niti se razmnožavaju. Stoga je temporalnost koja leži u osnovi narativa u suštini blokirana, savršeno funkcionalna za stvaranje infantilnog zadovoljstva ponavljanja kod publike. U poređenju sa mitom („tamo i nekada davno“), vreme serijalizacije stripova predstavlja večno – „ovde i sada“ – na osnovu čega se, međutim, moraju stvarati stalne varijacije, jer masovna publika izbegava dosadu. Otuda narativni uređaji „šta ako“, ili flešbek, ili čak promena perspektive (gde se isti događaj priča dva ili više puta iz perspektive različitih likova). Sve su to varijacije ponavljajuće priče, u čijem je središtu nepobedivi heroj, čiji je poraz (osim ako nije privremen i prividan) po definiciji nemoguć. Paradoks stripa Supermen i naše „opozicije“ je u sledećem: Supermen bi mogao da svojom „beskonačnom energijom“ učini – dobro – tako što bi učinio da Srbija, Rusija ili Kina postanu uređena građanska društva a ne despotije, mogao bi da učini – dobro – na kosmičkom nivou – ali on to ne čini, on se bori protiv zla, kriminala, u svom malom gradu, koji uzurpira privatnu imovinu. I tako decenijama – on (oni) uvek pobede ali Srbija ostade despotija.

  2. Na zapadu možeš slobodno da kritikuješ političare na vlasti. To je činjenica. Ali, pokušaj, brale, da kritikuješ sistem, pa da vidiš dokle ćeš da doguraš.
    Druga razlika između Zapada i Istoka je u tome što zapadnjaci imaju vijugu više, brzo kapiraju stvarnost i prilagođavaju se realnosti (ne može se lopatom na bager, ili obrnuto, ne idu mi nešto te dunđerske metafore), dok Rusi, kada naleta na tvrdo, padaju u težak bedak koji često rezultira izuzetnim umetničkim rezultatima.
    Uzroci ukrajnisko-ruskog rata su ekonomski i etnološki (nesputana alavost Anglosaksonaca i Jevreja da otimaju tuđe resurse). Rusi su više puta pokušavali da izbegnu taj rat (ko ne veruje meni neka posluša nezavisne američke istoričare), a kada se već krenulo u rat, onda ima i mrtvih. Šta je trebalo Putin da uradi u takvoj situaciju u pogledu medija? Da pusti ruske Snežane Č. da mu uređuju medijski prostor?

  3. lepo hronoloski opisano, da bi se zavrsilo u letoniji. znaci da je sve vreme vetar duvao sa zapada, da bi se na kraju videlo i potvrdilo da nista nije slucajno, ja tako vidim.

  4. @Smorke Činjenice nisu na vašoj strani. Više puta kroz istoriju u zemljama Zapada su se dogodile „revolucije“ koje su bitno promenile političke sisteme vladanja. Na Istoku tj. u despotskim sistemima – događaju se „prevrati“ (nema „revolucija“) sistem uvek ostaje očuvan. Taj je trend uočio još Monteskje i opisao u „Persiskim pismima“ i „Duhu zakona“! Zašto Putin vodi ovaj „rat“? Zato što se despotski sistemi održavaju ratovima.

  5. @ Zoran Stokić,
    Revolucija u Rusiji 1917 je bila prevrat kojim je očuvan prethodni carski despotski sistem?
    Interesantno viđenje istorije. Moraću o tome da razmislim.
    Anglosaksoncima, Jevrejima i našim “zapadnjacima“ Rusija nije dobra ni u kom obliku. Ni u carskom, ni u komunističkom, ni u ovom sadašnjem hibridnom režimu u kome imate privatno vlasništvo ali besplatno školstvo i zdravstvo. Najbolje je da nestane, da je nema.

Ostavite komentar


Lični stavovi

Naslovna strana

Naslovna strana za 29. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.