Zombi Druge Srbije: Šta se, dovraga, desilo sa tom grupom ljudi?

Povodom teksta Fahrudina Kladničanina o „drugosrbijancima“ u vikend izdanju Danasa

Ostavite komentar


  1. Suviše je mitskog u pogledima na „Drugu Srbiju“, a to je bio vapaj dela intelektualaca, s ogromnim moralnim iskorakom u datim okolnostima, i sa malim učinkom.
    Ostali su tragovi, ali tragovi u mitologizaciji, uz strašni bilans paralelnih, a dominantnih tokova.
    Sve najgore, od Vukovara, do opsade Sarajeva i Srebrenice, dogodilo se uz „Drugu Srbiju“, s otvorenim prezirom prema njenim idejama.
    Neka vrsta „kraja“ dela „Druge Srbije“ bili su „beli listići“ 2012. godine, utemeljeni na apstraktnoj principijelnosti, a sa praktičnim katastrofalnim dugoročnim posledicama, koje će „progutati“ dobar deo ovog veka.
    Nije „Druga Srbija“ samo skup ljudi, ona je skup moralnosti, i mada su mnogi ljudi iz „Druge Srbije“ otišli u sećanja, moralnost u nemoralnim vremenima je ostala.
    Niko još nije uočio da je i studentski pokret neka vrsta „Druge Srbije“, po idejnoj heterogenosti, ali i po zajedništvu u moralnosti.

  2. To je fake, lazna, kvazi, paravojna, pomodna, metamorfozirana, izvitoperena, prilagodjena na bolest… Druga Srbija. Razmetanje po drustvenim mrezama (i u okviru bilo kojih drugih mreza) i Druga Srbija je kontradiktornost; cak i ako je pojedinac poreklom original sad je kopija koja ne lici na sebe. Iskustvo ga je prvo oblikovalo onako, a sad ovako. Mi smo se povukli kad se vikalo „Dole crvena bando!“ i „Slobo Sadame!“, ali ne i „Dole cetnicke nakaze!“ Ostavite nas na miru, mi smo sami sa sobom, imate vaznija posla.

  3. „Ipak, današnji sledbenici i ljubitelji Druge Srbije – oni koji se razmeću uglavnom po društvenim mrežama i kojekakvim medijima, te pokušavaju da budu veće pape od pape – ne mogu da budu ni senke onoga što su ti ljudi u najzlokobnijem trenutku tokom devedesetih predstavljali. “
    Decko, upravo si sebe opisao.

  4. Цитат из текста: „Otuda danas dobijamo možda i najgnusniju mutaciju relevantnog političkog mišljenja, odnosno diskurs koji s pravom govori o genocidu u Srebrenici i aparthejdu prema Albancima na Kosovu, ali bez ikakvog zazora relativizuje ili opravdava istrebljenje Palestinaca u Gazi; koji s indignacijom reaguje na Putinovu agresiju, a istovremeno ćuti pred imperijalističkim nasiljem tzv. Zapada…“

    Извини али како то мислиш релативизује геноцид над Палестинцима – ваљда је већи проблем што екстремно релативизује страдање сопственог народа у Босни, Хрватској и на Косову? Па није ваљда да ниједна друга страна не сноси макар део одговорности за догађаје деведесетих. Тотални аутошовинизам је то што чини ту граупацију огавнијом чак и од напредњака, а тешко је и замислити да је то могуће.
    Али свака част на тексту, време је било да се проговори и о овој појави. Још само кад би ми одобрили коментар, било би супер.

  5. Sve OK ali „aparthejd prema Albancima na KiM“…? Prednost u zaposljavanju u drzavnim firmama garantovano, TV i radio na maternjem jeziku, Osnovne i Srednje skole na maternjem jeziku, Univerzitet na maternjem jeziku. Pri cemu niko im nije branio da se skoluju bilo gde u SFRJ i R. Srbiji, koriscenje javnog prevoza kao i drugi gradjani KiM, politicari u vrhu vlasti R.Srbije i SFRJ. Ili je aparthejd sto je neko trazio da postuju drzavu u kojoj zive, placaju porez, sluze u JNA, sluze kazne zatvora za krivicna dela? Sta je tacno bio aparthejd za Albance?

  6. @Vladimir Rolovic
    Da li ste mozda bili licno na Kosovu da osetite te „privilegije“ na svojoj kozi 90-tih? Vi uglavnom mislite na Sfrj, autor misli na kraj 80-tih i 90-te.

  7. Na dan kada je 1999 napadnuta Srbija u drzavnom spoljnotrgovinskom preduzecu u Pristini od nas 80 zaposlenih, polovina su bili Albanci. Neki su napustili posao pocetkom devedesetih. Ja sam licno pokusavao da neke odvratim od toga. Doktor kod kog sam se lecio sve do 1999 godine u drzavnom domu zdravlja bio je Albanac. Interesantno, lekari i medicinsko osoblje , magacioneri, carinici su ostajali da rade.

Ostavite komentar


Lični stavovi

Naslovna strana

Naslovna strana za 19. januar 2026.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.