
Najava da bi zbog nerentabilnosti moglo da bude zatvoreno čak 800 kilometara železničke mreže, odnosno 20 pruga koje sada povezuju uglavnom nerazvijena područja, iz ugla profita koji se očekuje od preduzeća Infrastrukture železnice, verovatno se može pravdati.
Čak i ekonomski analitičari potvrđuju da je zbog gubitaka koje pravi taj deo mreže, najracionalnije da one budu ukinute. Istina je, pominje se i alternativa da lokalne sredine, ukoliko žele da im te linije ostanu, moraju finansijski da pomognu u njihovom održavanju. Kako, kada se već zna da je reč o nerazvijenim područjima, nije precizirano.
Zatvaranje gotovo petine pruga tako razvija najmanje dva apsurda. Prvi je da razvijene sredine ne moraju da ulažu u infrastrukturu železnice – to za njih čini država, jer su linije koje ih povezuju profitabilne. Više ljudi, više i putnika. Manje opštine teško da pod ovim uslovima mogu da obećaju državnoj železnici veću zaradu, ali je postojanje te infrastrukture jedan od dobrih argumenata za privlačenje investitora. Ukoliko im država oduzme i tu mogućnost, na koju god granu privrede da se usmere, gotovo da u startu gube šansu. I biće još siromašnije, jer niko neće da pokreće iole masovniju proizvodnju u području iz koga ne može da obezbedi jeftiniji transport.
Drugi apsurd tiče se osnovnog ekonomskog zakona – ako želiš profit, moraš da uložiš. Koliko se ulagalo u održavanje pruga koje bi sada bilo najlakše ugasiti, govori podatak da je prosečna brzina na tim deonicama manja od 30 kilometara na sat, što je daleko ispod brzine kojom se vozilo sredinom prošlog veka. Ali, zato tačnost starog pravila o ulaganju potvrđuju podaci sa linija na kojima su uvedeni novi vozovi, i gde je značajno povećan broj putnika iako se za redovniji i brži saobraćaj tek očekuje završetak radova na remontu pruga sa tih pravaca.
Poseban deo problema je što neke od linija sa spiska za gašenje, poput veze između Niša i severa Kosmeta, predstavljaju strateške pravce i za prevoz putnika, još više za teretni saobraćaj. Ali, pod pritiskom zahteva da rezultati poslovanja budu što bolji, i da se prikažu što pre, gubi se iz vida da državno preduzeće uz profit podrazumeva i odgovornost prema društvenom interesu, kao i obavezu da usluge pruža svim građanima pod jednakim uslovima. I onima koji žive u velikim centrima, i stanovnicima u nerazvijenim opštinama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


