
Vest da je u prvom tromesečju rast bruto društvenog proizvoda u Srbiji 4,5 odsto, što je znatno iznad plana i rezultata ekonomija iz regiona – nije mogla da dođe u boljem trenutku.
„Ovo je najviši zabeleženi kvartalni rast BDP-a u poslednjih deset godina i rezultat je reformi koje je započela prethodna, a nastavila sadašnja Vlada“, izjavila je premijerka Ana Brnabić, koja je posebno zadovoljna i zbog toga što se promenio model privrede koji je tome doprineo. „Umesto zaduživanja i potrošnje, koji su pre deset godina bili osnovni pokretači srpske ekonomije, rast se sada zasniva na održivim izvorima, prvenstveno na proizvodnji, investicijama i inovacijama“, zaključila je Brnabić.
NJenu radost spremno je prihvatio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kome je to na samitu u Skoplju, baš dobro došlo da skrene temu sa neugodnih pitanja o normalizaciji odnosa sa Kosovom i susedima. „To je najlepša vest za građane Srbije. To im znači suficit u budžetu koji ćemo imati na kraju aprila i značajno veće plate i penzije“, objasnio je i dodao da je taj uspeh iznad očekivanja MMF-a.
U svetu rada, pred prvomajske praznike, ovaj statistički podatak ipak nije izazvao oduševljenje. Najavljeno povećanje plata verovatno će se odnositi uglavnom na javni sektor, što opet nije loše jer će bar jedna kategorija stanovništva moći da poveća kupovnu moć i time dodatno podstakne privredu. Najavljen je i rast penzija, što takođe nije loše, jer će dve trećine najstarijih sugrađana, onih koji primaju oko 25.000, možda moći da poveća nedeljnu količinu mesa sa 100 na 120 grama, pri čemu će i dalje ostati najredovnije platiše državnih dažbina. Oni čija je penzija za koju hiljadu viša od toga, i dalje će tražiti da im se vrati deo koji im država, privremeno, oduzima već treću godinu zaredom, a koristi za stabilizaciju javnih finansija. Onih istih, za koje se uporno izbegavaju odgovori na novinarska pitanja kako se troše.
Međutim, radnici koji su u privatnom sektoru, a njih je skoro polovina, i dalje će tražiti ono minimalno – da se poštuju njihova osnovna prava. I da dobiju zarađene plate. Tu im država, tvrde zvaničnici, ne može mnogo pomoći. Nezamisliva izjava za nekoga ko radi u Nemačkoj, Francuskoj ili na bilo kom mestu u svetu gde se poštuju sopstveni zakoni, vrlo je logična u Srbiji, gde je jasno da će vlast uraditi sve samo da dovede strane investitore. O domaćim ne brine.
Sve u svemu, lepa vest o rastu srpske privrede, može da bude i povod za prvomajsko slavlje. Čak i dva reprezentativna sindikata, koji su u Beogradu najavili protestnu Prvomajsku šetnju, tu manifestaciju završiće piknikom na Adi Ciganliji. Treći sindikat, „Sloga“, objavio je da u protestu neće učestvovati, jer ne vidi svrhu šetnje od Terazija do zgrade Vlade. Još manje u čitanju radničkih zahteva koji se, kao na začetku sindikalnog organizovanja u 19. veku, svode na veće zarade i bolje uslove rada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


