Na današnji dan pre 80 godina, list Pravda je, između ostalog, pisao o političkim dešavanjima u SAD. Sa druge strane, list Vreme u rubrici „Beogradski život“ predstavio je pastuva čija je vrednost procenjena na neverovatnih dva i po miliona dinara.
Ruzvelt je na prethodnim izborima izborio pobedu protiv republikanskog kandidata Landona. Pre početka kampanje, Ruzvelt je doneo nekoliko revolucionarnih odluka, prvenstveno odobrenje pet milijardi dolara za mogućnost uposlenja nezaposlenih radnika.
Ovakva odluka je dobila ogroman odjek širom američkih medija.
„Njujork Tajms“ je napravio komparaciju između Ruzvelta i njegovog prethodnika Džordža Vašingtona, s obzirom da je Džordž odbio da se po treći put kandiduje zbog tradicije i zakona koji je propisan u Uniji da jedan čovek tri puta zaredom bude predsednik.
Kongres na koji će izaći 1.100 delegata će većinskim delom tražiti od Ruzvelta da se ponovo kandiduje s obzirom da je iskusan državnik i političar koji je iza sebe ostavio sjajne rezultate.
Sam Ruzvelt neće prisustvovati ovom kongresu zbog toga što ne želi da postavi dodatan pritisak na sve prisutne ljude, a smatra se da će prihvatiti kandidaturu i ostati na čelu zemlje.
Kongres će po mnogima proći veoma glatko, osim opozicije koja će ustati protiv Ruzvelta. Opozicija smatra da je Ruzvelt veoma slab na polju spoljne politike, te na taj način približavaju Ameriku sukobima u Evropi.
Celokupan kongres će proći u znaku kritike i odobravanja politike predsednika Ruzvelta, ali će bez obzira na sve Ruzvelt imati ogromnu podršku iza sebe. Ostaje samo pitanje da li će se on prihvatiti treće kandidature?
Celokupna medijska Amerika veruje u sigurnu pobedu Ruzvelta na kongresu, samim tim i na predsedničkim izborima jer neće imati ozbiljnu konkurenciju drugih stranaka.
Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.
List Vreme se u svojoj rubrici „Beogradski život“ pozabavio jednom veoma interesantnom temom. Naime, pastuv koji je izdanak Zemunske odgajivačnice konja je procenjen na neverovatnih 2,5 miliona dinara.
U Zemunu pre pet godina osnovana je zadruga za uzgajivanje konja, inicijativa je pokrenuta od strane referenta zemunske opštine Stevana Milosavljevića.
Već prvih godina ova zadruga je pokazala zavidne rezultate, da bi potom usledila potreba za povećanjem broja pastuva ne bi li se na taj način poboljšao i kvalitet konjarstva.
Godine 1938. zadruga menja ime u „Prestonička agrikulturna zadruga“, povećava broj članova i na taj način stiče pravo da dobavi pastuve najplemenitijih rasa: punokrvne engleske, arapske, lipicanske i druge. Na ovaj način zadruga u Zemunu raspolaže pastuvima milionske vrednosti.
Za oplođivanje je učinjeno sve da bi se podiglo na najviši mogući nivo, taksa oplođivanja je od 20 do 100 dinara, članovi zadruge imaju popust od 50 odsto. Primera radi, za punokrnovg arabera plaća se 25 dinara.
U trenutku kada su odlučili da osnuju ovu zadrugu, zemljište je bilo kranje nepogodno, ispred štale su bile ogromne rupe koje su služile za smetlište. Stevan je ogromnim naporom doprineo tome da štale budu opremljene i uređene na najmoderniji način.
Najvrednije grlo u ovoj Zemunskoj stanici je engleski punokrvni pastuv „Mani mejker“, čija se vrednost procenjuje na 2,5 miliona dinara. Osim ovog pastuva, vredni pomena su još: „Siks viler“, „Inkognito“, „Šandor“ koji su takođe punokrvni engleski pastuvi.
Ove jeseni će zadruga organizovati i izložbu svojih pastuva.
Zadruga se takođe intezivno bavi uzgajivanjem ždrebadi i konja za trke.
Nedaleko od pastuvske stanice se nalazi i imanje „Aleksandrovo“ čija se površina prožima na 68.226 m2. Svom dužinom je ograđeno živom ogradom i barijerama.
Dok se na tom imanju nalaze inostrana grla koja zadruga dobavlja isključivo za trke, neki od njih će već u nedelju imati priliku da se pokažu na trkama u Beogradu.
I na pastuvskoj stanici i na imanju su angažovana stručna lica koja će svojim radom doprineti unapređenju konjarstva kod nas.
Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.
„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1940. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.
Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.