Ko je Petar Crnogorac 1Ilustracija Foto: EPA-EFE/ MARTIN HUNTER

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je preksinoć da nijedna pošiljka mina srpske proizvodnje nije otišla u Ukrajinu.

Vučić je na konferenciji u četvrtak odgovorio na navode iz teksta bugarskog portala „Arms voč“, u kojem se tvrdi da ukrajinska vojska u ratu u Donbasu ubija ruske vojnike krijumčarenim oružjem proizvedenim u Srbiji. Tekst je, ilustrovan brojnim fotografijama koje je objavilo Ministarstvo odbrane Donbasa 9. novembra.

Na jednoj od njih, kako se navodi, prikazana je srpska minobacačka mina M73 HE KV, kalibra 60 milimetara, koju su pronašli vojnici DNR u Donbasu a koju je, kako se dodaje, ispalila ukrajinska vojska, ali nije eksplodirala.

U medijima se navodilo da su Krušikove minobacačke mine u Ukrajinu stigle iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, gde je, prema tvrdnji Arms voča, izvezla firma GIM, koju je i u tom poslu sa valjevskom fabrikom zastupao otac ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića – Branko.

– Taj lot mina sa fotografija bugarskog portala deo je serije od 15.000 mina, a prodate su preduzeću „Tehnoremont“ u vlasništvu Petra Crnogorca, inače vlasnika firme „CPR Impeks“ u kojoj je, do juče, radila mama ovog Obradovića iz Valjeva (uzbunjivača iz Krušika Aleksandra Obradovića – prim, Z. R.), rekao je Vučić.

Naš list je juče hteo da čuje šta o Vučićevoj izjavi ima da kaže prozvani vlasnik kompanije CPR Impeks Petar Crnogorac, ali nam je on, sudeći po broju telefona sa kog se javio, negde iz inostranstva samo kratko poručio da ga „pozovemo sledeće nedelje“.

Ko je Petar Crnogorac? Petar je sin dugogodišnjeg direktora u Zastavi oružju Svetozara Crnogorca, koji je bio zadužen za prodaju Zastavinog oružja i koji je tokom dugogodišnjeg direktorovanja stekao, kako tvrde njegove nekadašnje kolege, značajne i uticajne kontakte u svetskom oružarskom biznisu.

Kakve, najbolje se videlo u januaru 2006. kad je glasoviti američki Remington, njegovog mladog sina Petra, koji je tada imao 20-ak godina, postavio za kontrolora isporuka Zastavinog lovačkog oružja za tržište SAD.

Zastava i Remington su, inače, naredne godine potpisali sporazum o strateškom partnerstvu, američka kompanija je kasnije htela da preuzme kragujevačku fabriku, ali se tome usprotivio tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić, poručivši da srpska vojna industrija nikada neće biti privatizovana.

Zastava je Remingtonu 2006. isporučila ukupno osam lotova sa ukupno 24.000 lovačkih karabina, koje je u kragujevačkoj fabrici, u ime Amerikanaca, primio Petar Crnogorac. Po odlasku iz Zastave, počeo je da trguje naoružanjem i vojnom opremom, zbog čega je 2014. bio dopao i istražnog zatvora, u kojem je, zbog navodnih malverzacija sa oružjem sa vojnih stokova, proveo oko mesec dana.

Petar Crnogorac je najpre osnovao kompaniju CPR Impeks, čija je pretežna delatnost „nespecijalizovana trgovina na veliko“, odnosno trgovina naoružanjem i vojnom opremom. Potom je, u Vojvodini, kupio Tehnoremont koji je preksinoć pomenuo Vučić, a reč je o nekadašnjem zavodu za remontovanje borbenih vozila.

Posle toga, u Crnoj Gori je kupio kompaniju Montenegro Difens Industri (MDI), koja je crnogorski pandan srpskom državnom izvozniku naoružanja i vojne opreme – Jugoimportu SDPR.

Šireći delatnost, Crnogorčeva firma CPR Impeks 2015. preuzela je Srpsku fabriku stakla u Paraćinu koja je, do tada, bila u vlasništvu konzorcijuma koji su činili Korporativna trgovinska banka iz Sofije, kao garant, te bugarske kompanije Glass Industri i Rubin iz Plevena. Konzorcijum je u Srbiji predstavljao kontroverzni bugarski biznismen Cvetan Vasilev, protiv koga se u Bugarskoj vodi krivični postupak zbog sumnje da je proneverio 100 miliona evra.

Saradnja GIM-a i Tehnoremonta

Kompanija GIM, koju u poslovima sa domaćim vojnim fabrikama neretko zastupa Branko Stefanović i firma Petra Crnogorca Tehnoremont, iz Temerina, imale su i zajedničke poslovne poduhvate. Naime, GIM i Tehnoremont su 2017. Ministarstvu odbrane Saudijske Arabije isporučile 800 mitraljeza M 84, 50 višecevnih bacača raketa (VB R) i 27.500 projektila za te lansere, zatim 10.000 raketa za VBR BM21, kao i 15 protivavionskih topova i 60 minobacača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari