Kolumna Marko Vidojković DanasFoto: Aleksandar Roknić

Beograd je ove godine dobio nekoliko novih ukrasa. Tu, pre svega, mislimo na Savu koja je olakšana za jedan most. Sada ta lepa, braon reka, teče bez smetnji između starog i novog dela „Beograda na vodi“, čije stanovnike više ne uznemirava kloparanje tramvaja koji su nekada ovuda, bez ikakve potrebe, prelazili s jednog kraja grada u drugi.

Tu su i kružni tokovi. Gde god zgodno mesto nađeš, kružni tok posadi, a kružni trg će zakrčenjem da nagradi. Eto, to je ukratko opis saobraćajnog špica u Beogradu. Sada ga, zahvaljujući kružnim tokovima, ima i tamo gde ga pre nije bilo.

Glavni ukras Beograda i prva odbrana Žvalibabe od blokadera su Ćacilend 1 i 2. Ćacilend 1 uspostavljen je pre šest meseci u nekadašnjem Pionirskom parku, a dvojka mesec dana kasnije ispred skupštine, ne samo kao fizička prepreka teroristima, već kao ćaci-agora, gde se donose najvažnije odluke za budućnost zemlje.

Jasno je da četiri šatora i divlja deponija oko osmatračnice iz Prvog svetskog rata ne mogu samostalno da brane Žvalibabu. Zato je u Beograd dovučena vojska, tačnije tenkovi i oklopna vozila, ali ne i preterano puno vojnika, pa tako pomenutu mehanizaciju čuvaju ćaciji, koji inače tabaju blokadere.

Kao što je rečeno da je Ćacilend tu da bi studenti koji žele da uče počeli da uče, tako je rečeno i da je vojska tu radi vojne parade za izmišljen praznik, koja će biti upriličena na adekvatnom mestu, jer je uobičajeno zauzeto Ćacilendima 1 i 2. Kao što se Ćacilendi nisu sklonili kad je studentima koji žele da uče omogućeno da uče, tako se, verujemo, neće skloniti ni vojska.

Kad su tenkovi već tu, zašto da se sa njihovih cevi ne skinu zapušači i pripuca tamo gde Žvalibaba naredi. U blokadere, u kružne tokove, pa i u Ćacilend 1 i 2, ko zna čega će se dosetiti pijani gospodar i vlasnik više F šifri, koji nas svojom mudrošću vodi u bolje sutra.

Vojska je, dakle, izvedena na ulice, a da to niko nije primetio. Dobro, osim onih čijim su ulicama tenkovi, bez gumene zaštite na gusenicama, prošli do svog odredišta. Tim ulicama više neće moći ni da se hoda, a kamoli vozi. Park Ušće postao je Ćacilend 3, a tenkovi će, prema onome što se može zaključiti gledajući u blisku prošlost, ostati tu koliko i onaj koji ih je dovukao.

Višecevni raketni bacači dremaće u blizini kružnog toka pred Brankovim mostom, jer zašto opet da dolaze iz kasarni u grad, kada Žvalibaba koliko prekosutra može da pođe u bitku protiv tužilaštva koje će možda pokušati da izvede državni udar, hapšenjem vrha svevidećeg i večnog kartela.

Ako do toga i ne dođe, ima još legitimnih meta po kojima artiljerija može da raspali: državni fakulteti, zborovi, vrtići, osnovne i srednje škole, dakle svi teroristi, koji su hteli da namame Žvalibabu u TV duel, pa da prođe kao Čarli Kirk. Mirno spavajte, neprijatelj je na nišanu.

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari