U vrtlogu neznanja i zabluda

Ostavite komentar


  1. Pomno citam vase kolumne i spadaju medju najbolje na podrucju nekadasnjeg srpsko-hrvatskog jezika. Tesko je govoriti o neo/liberalizmu u podrucju nekadasnje YU kada drzava kontrolira i uzima polovicu svega sto napravimo.
    Jedan ste od rijetkih koji ukazuju na taj paradoks, da budemo posve iskreni zemlje ex-Yu nikad nisu imali ni neo ni bilo kakvi liberalizam vec drzavni socijalizam pa onda neki oblik drzavnog kapitalizma. Gospodarski i novcani tokovi su uvijek bili kontrolirani od politicke elite koja je cesto bila korumpirana krupnim kapitalom.

    Ali kako rece Paul Krugman, svaka poslovna elita misli da korupcijom posjeduje politicku elitu, ali istina je puno tuznija; politicka elita u stvari posjeduje gospodarsku elitu. To je jasno vidljivo u slucaju Trumpa i Putina. Prvi ucjenjuje carinama drugi ubija. Tko kontrolira igru taj kontrolira rezultat, a u autokraciji to je uvijek autokrat.

    Zelim vam puno zdravlja i veselim se vasoj novoj kolumni i da nasi narodi konacno krenu miru i suradnji

    Vas dobronamjerni susjed

  2. @ Gospodine Susjede,
    Samo ste dJelimično u pravu. Putin ubija zato što mora, a Trump i ucenjuje i ubija, a izgleda i da voli mlade devojčice, ako je verovati Epstajnu. Zato vas molim, da ih ne stavljate u istu rečenicu.
    A što se tiče gospodina Protića, odavno praktikujem da pročitam naslov i ono ispod naslova, pročitam komentare i to je to. Ali ovog puta sam pročitala tekst, a pažnju mi je skrenula kritika predstavnika akademske zajednice koja se frlja sa izrazom neoliberalizam, koji, eto, ni gospodinu Protiću nije jasan. Pa da mu pojasnim. To je ekonomsko-politička doktrina malo iščašenija od prethodnog talasa liberalizma, tako da imamo neoliberalizam Level 1.0, Level 2.0, i tako dalje. Za razliku od liberalizma, predstavnici neoliberalizma u sadašnjem vremenu imaju agendu u odnosu na koju su i Hajek i Fridman okoreli konzervativci.
    Dobro nas je gospodin Protić podsetio na staru izreku “Ispeci, pa reci.“ Podsećam gospodina Protića da proveri rernu u kojoj peče svoje mudrosti.

  3. g. Protic je potpuno u pravu. Domaći „ratnici za tastaturom“ koji se bore protiv „neoliberalizma“ i Putinovi lakeji su moralno i intelektualno dno.

  4. Milane, Milane,…
    Koliko nas ima ovakva shvatanja, ili čita ovo što Vi pišete?!
    Građani Srbije, neću reći samo Srbi, osuđeni su da gledaju i Slušaju Informer, Pink, Happy, …, I Vučića!
    Drugo, ostavite se Tita i njegove „autokratije“, ta vremena su suštinski različita od današnjeg! …

  5. Мали цветић за аутора јер се ипак дрзнуо да се мало бави темама којима у Србији нико не воли да се бави.
    “…U temelju ideje „liberalizma“ stoji princip individualne slobode…”
    Обзиром на у тексту поменуте светске мислиоце, много је поштеније рећи ‘индивидуалне својине’. У противном прави се двосмисленост а што није лепо.
    “Индивидуалне слободе” је било и у социјалистичким ООУР-има јер ко је хтео могао је да не ради до миле воље. А конкретни “западњачки” појам (нео)либерализма односи се искључиво на тамошњи контекст и одбијање само неких од оквира које је тај систем традиционално имао, има и имаће у погледу вредности које ми називамо капиталистичким. Међу тим вредностима индивидуална својина као темељна поставка никада није довођена у питање без обзира да ли се ради о ‘про’ или ‘анти’ либерализму. Треба се онда сетити употребе појма ‘либерализам’ Латинке Перовић. А нешто се не сећам да је она била против друштвене својине која по дефиницији искључује приватну (ако нисмо корупционашки настројени).

  6. Tekst nije, iskljucivo, o neo-liberalizmu, vec o sveopstem diskursu neznanja i zabluda – a, cak i kad to nije slucaj – onda postoji tvz. agenda (politicka, uglavnom). Ko razume i ume da cita izmedju redova pazljivo odabranih reci Prof. Protica, posebno u prvom delu…

  7. Išli su mali naprednjaci i na SNS akademiju ali znaju što su i pre znali, ti magarci mali, ia, ia, ia-o, napred-njačemo.

  8. Poreske stope „na zapadu“ od 33 do 50 posto na ukpne prihode su poluistina kojom se kvazi strucnjaci i poluseksperti, poput Protica, koriste da zamajvaju intelektualce i poluintelektualce u nas a koji u glavnom pojma nemaju o sustini zapadnog poreskog sistema. Jer zaboga pa on je bio u Americi. Magarac u Bec magarac iz Beca. Znaci, govoriti o poreskim stopama kao monolitnoj tvorevini „uredjenih drustava zapadnog tipa“ je potpuna glupost. Pod onim sto Protic&Co. nazivaju „zapadno drustvo/sistem/uredjenje“…… (izaberite sami) postoje veoma velike razlike u njihovoj sustini i raspinju se od surovog liberalnonog kapitalizma americkog tipa gde su poreske stope na prihode veoma niske, (moj prijatelj u Sijetlu je na 130k USD u placa taksu oko 20%) ali zato prakticno nemate nista. Nema besplatnog zdravstva, skolstva…. dok je na drugom kraju zapadnog ustrojstva evropsko/skandinavski sistem, pogotovo skandinavski gde je prosecan porez na prihod izmedju 40 i 50% ali je socija tolika da vam je bukvalno sve besplatno. Moj brat je u Svedsoj ugradio besplatno zubne implante na primer. Izmedju ova dva sistema stoji australijsko-kanadsko-novozelandski „zapadni sistem“ kako to proser efendije tipa Protica vole da kazu. Mocno to zvuci plebsu kome se obracaju. Tu su takse na ukupne prihode u proseku izmedju 25 i 30%. Imate veoma dobar nivo socijalne zastite, drzavni zdravstveni sistemi su jos uvek veoma dobri ali vas zubni implant kosta oko 3.500 eura. Ja sam prosle godine zaradio oko 170.000 AUD i na to platio oko 47.000 poreza sto mu dodje oko 27%. Znaci na prihod do 18.200 porez se ne placa. Od 18.200 do 45.00 porez je 19%, od 45.000 do 120.000 placas 32.5%. Na sumu od 120.000 do 180.000 placas 37% dok je porez na preko 180.000 45%. Sta to prakticno znaci je sledece: klinci koji rade po meku, robnim kucama i supermarketima uz skolu i faks i koji su u glavnom ispod 18.200 ne placaju nista od takse. Nizi sluzbenici pocetnici u administraciji na svojih prosecnih 45.000 placaju nesto manje od 5.000 takse sto je oko 11% na ukupnu zaradu. Sluzbenici srednje klase, pocetnic sa obicnim univerzitetskim diplomama na svojih 80.000 placaju oko 16.000 poreza ili oko 20%. Pocetna plata policajca, vatrogasca, medicinske sestre, uciteljice od 100.000 je oporezovana sa manje od 23.000 ili ispod 23%, dok su seniorske pozicije ovih zvanja sa 120000 oporezovane sa 29.000 ili oko 24% i zakljucno sa ovom grupom je obuhvaceno oko 70% radno aktivnog stanovnistva Australije. Menadzer i senior staff sa 140.000 placa porez 36.000 sto je nesto ispod 26% dok senior menadzment sa 180.000 placa 51.000 poreza sto je oko 28% i ovim se zavrsavaju prihodi 90% zaposlenih u Australiji. Lekar opste prakse sa prosecnom platom od 250.000 placa oko 88.000 poreza sto je oko 35%, senior inzenjer, vladini executive lideri na 300.000 placaju 112.000 poreza ili nesto preko 37% a oni cine oko 2% zaposlenih. Ove brojke koje sam naveo su manje-vise slicne za sredisnji kapitalisticki sisyem AU-NZ-CAN s tim sto su u americkom sistemu poreske stope mnogo manje. Proser konstatacije o poreskom sistemu „zapadnih zemalja“ (mada su nam ove navedene u glavnom istocno od nas) dobro obavestenog Protica koji je bio u Americi ne sluze apsolutno nicemu kao i ostalom i vecina teksta koji je srocio. Pozdrav iz Australije.

  9. Odličan tekst i pouka gospodine Protiću mada bi dalje trebalo objasniti pojam liberalizam, usitniti ga razložiti. Ako je to princip individualne slobode šta će mo sa primerom individualne slobode Pahomija pa i Vučića ili Porfirija. Predpostavljam da liberalizam nečim mora biti ograničen; zakonima, Ustavom opšte prihvaćenim pravilima.

Ostavite komentar


Dijalog

Rekonstrukcija Trga republike

Nekoliko reči o sreći prosečnog Beograđanina

"Ko je imao sreće da se jutros probudi u Beogradu, može se smatrati da je za danas dovoljno postigao u životu. Svako dalje insistiranje na još nečemu, bilo bi neskromno." Davno, tačnije sedamdesetih godina, je duhoviti i mudri Duško Radović pustio u etar sa vrha Beograđanke ovu mentalnu definiciju Beograđanina(ke) tog vremena.

Naslovna strana

Naslovna strana za 24. decembar 2025.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.