Mnogi kada slave 60. rođendan i nisu baš srećni. Zavisi naravno od slučaja do slučaja, pojedinaca, sredine u kojoj žive.

U Srbiji se 60-godišnjaci, ukoliko ih sreća i zdravlje služe pa još rade, uglavnom preračunavaju da li su ispunili uslove za penziju, kolika će biti, da ih neki poslodavac nije „zavrnuo“ za uplatu radnog staža… Ima i srećnih bračnih parova koji dožive „dijamantsku svadbu“, 60 godina u braku. Obično tim povodom organizuju obnovu bračnih zaveta ili bar okupljanje rodbine i prijatelja.

„Dijamantsku svadbu“ i obnovu zaveta planira i Evropska unija, koja priprema obeležavanje 60-godišnjice Rimskih ugovora. Ovim dokumentima, potpisanim 25. marta 1957. u glavnom gradu Italije, osnovani su Evropska ekonomska zajednica i Evropska zajednica za atomsku energiju, začeci današnje EU. Povodom godišnjice Rimskog ugovora, predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je izjavio da nakon Britanije nijedna zemlja neće hteti da izađe iz ove organizacije i da će „se preostale države-članice ponovo zaljubiti jedna u drugu i obnoviti svoje zavete EU“. Prosto vam se odmah u glavi javi pesma Beti Đorđević: „Počnimo ljubav iz početka od prvog zagrljaja tvog; Počnimo ljubav ispočetka od nežnog poljupca mog…“

Kako je nekad za ljubav i sreću malo potrebno. Nakon Bregzita, EU je srećna što je na austrijskim predsedničkim izborima Van der Belen porazio Norberta Hofera, u Holandiji pobedio umereni desničar Mark Rute umesto ekstremnog Gerda Vildersa, da se u Francuskoj pojavi izgledna šansa da će liderku Nacionalnog fronta Marin le Pen na predsedničkim izborima poraziti Emanuel Makron i da su pozicije Alternative za Nemačku sve slabije. „Obnovu zaveta“ EU starije države članice verovatno će iskoristiti da „poguraju“ ideju „Evrope u više brzina“, čemu se uglavnom novije članice sa istoka pribojavaju. Ali, pošteno govoreći, ne mogu i ne treba Nemačka i Poljska ili Holandija i Slovačka, na primer, da budu isto. I zato EU zaista mora da razmisli kako dalje.

Prema nedavnom istraživanju Beogradskog centra za bezbednosnu politiku podrška građana Srbije EU opada. Za članstvo u EU glasalo bi 43 odsto, 35 odsto bi bilo protiv. Istraživanje sprovedeno od 26. decembra 2016. do 14. januara 2017. na reprezentativnom uzorku od 1.403 punoletnih građana, pokazuje i da 41 odsto smatra da Srbija nikada neće postati članica EU, dok 12 odsto veruje da će to biti za više od 10 godina. Eventualno članstvo Srbije u Evroazijskoj uniji predvođenoj Rusijom, podržalo bi 32 odsto ispitanika, 22 odsto ne bi, a 46 odsto ne zna. Da li je to dovoljno da potvrdi strahove Dejvida Mekalistera, šefa komiteta Evropskog parlamenta za inostrane poslove, da Rusija povećava svoj uticaj kako bi sprečila evrointegracije Srbije?

Priznajem, spadam u onih 21 odsto građana Srbije kojima bi, prema pomenutom istraživanju, bilo žao kada bi se EU raspala. Naravno, ne zato što gajim iluzije o EU. Daleko od toga. Ekonomska i izbeglička kriza su pokazale sve nedostatke EU, čije članice umesto nekadašnjih ideala ljudskih prava, tolerancije, solidarnosti, sve češće promovišu i sprovode dijametralno suprotne ideje. Ruku na srce, koja nam je alternativa? Ko god misli da je to Rusija neka se zapita da li bi stvarno u Srbiji autokratski režim Putinovog tipa naišao na plodno tlo? Vidite koliko Vučić nervira mnoge u Srbiji, a koja je razlika između njegove i vladavine ruskog predsednika. Ili jednostavnije, da možete da birate između „lade“ i „mercedesa“, šta biste izabrali? Doduše, para nemate ni za „peglicu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari