sajam knjigaFoto: Milos Tesic/ATAImages

Izdavačke kuće Laguna, Pčelica i Čarobna knjiga javno su saopštile da ih je Beogradski sajam upozorio na finansijske sankcije zbog odluke da njihovi štandovi na 68. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu ne rade 1. novembra zbog obeležavanja godišnjice pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu koja je odnela 16 ljudskih života.

Upozorenje su, kako Danas saznaje, dobili svi izdavači koji su zvanično obavestili upravu Beogradskog sajama da u subotu neće raditi, a većina njih kaže da su pretnje neprimerene i da neće podleći sajamskim pritiscima.

Izdavačka kuća Čarobna knjiga, u kojoj kažu da su na vreme obavestili upravu Sajma da neće raditi 1. novembra, saopštila je juče da joj je 29. oktobra stiglo upozorenje da Sajam ima pravo na finansijsko obeštećenje. “Čarobnjaci” tvrde da to neće uticati na njihova uverenja i stavove.

“Mi plaćamo punu cenu zakupa Sajmu za sve sajamske dane, a da nikad nikakvu pomoć ili podršku od bilo kojeg državnog organa nismo dobili. Zatvaranje naših izložbenih prostora isključiva je šteta po našu firmu. Smatramo da ne možemo uticati na umanjenje dobiti Sajma u danu kada oni nude besplatan ulaz umesto plaćenih ulaznica. Takođe, uprava Sajma je navela kao osnov za finansijsku kaznu i to što bi zatvaranje štandova dovelo do povrede ugleda Sajma. Smatramo da je šteta ugledu Sajma naneta upravo odlukom rukovodstva da tog dana Sajam radi uprkos preovlađujućem uverenju u društvu da ga treba posvetiti sećanju na žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu”, ističe se u saopštenju koje je potpisao Borislav Pantić, direktor Čarobne knjige.

On podseća da su “izdavači bili krajnje dobronamerni u razgovorima sa upravom pre početka ove kulturne manifestacije, ponudivši im kompromisna rešenja koja bi omogućila da se ovaj, za izdavače vrlo značajan događaj, odvija na dostojanstven i primeren način, ali su naišli na zid nerazumevanja, koje je sada eskaliralo u pretnje kaznama”.

U nepotpisanom dopisu iz Beogradskog sajma, kako je saopšteno iz Lagune, izdavači se upozoravaju da će takva odluka “proizvesti finansijske sankcije za svakog izdavača pojedinačno”, ali bez navođenja visine kazne određene za one koji će odavati poštu nedužnim žrtvama pada novosadske nadstrešnice.

U Laguninom saopštenju kaže se da je Beogradski sajam najavio da će “iskoristiti pravo na naknadu obične štete – umanjenja imovine, kao i pravo na izmaklu korist koja se ogleda u sprečavanju povećanja imovine”, jer “odsustvo izlagača direktno utiče na kvalitet i reputaciju Sajma, posebno tokom vikenda kada očekuje najveću posećenost”.

“Smatramo da je ovakva vrsta pretnje izdavačima, koji su svojim prisustvom omogućili održavanje ovogodišnjeg Sajma knjiga i time sprečili otkazivanje manifestacije, neprimeren vid pritiska”, stav je Lagune i Delfi knjižara.

I Kreativni centar dobio je “preteći, nepotpisani mejl od Sajma knjiga”, potvrdila je za Danas Ljiljana Marinković, direktor ove beogradske izdavačke kuće.

– Mi smo direktora i upravni odbor Sajma na vreme obavestili o tome da nećemo raditi 1. novembra i ostajemo pri toj odluci. Žao nam je što uprava Sajma nije imala sluha za konstruktivne predloge izdavača i što je dozvolila da se oko jedne od retkih masovno posećenih manifestacija namenjenih knjizi stvori tenzija u javnosti. Takvo njeno delovanje smatramo krajnje neodgovornim – kaže Ljiljana Marinković.

Goran Marković, direktor izdavačke kuće Pčelica, u pisanoj izjavi kaže da je ovaj izdavač “primio k znanju dopis i upozorenje Sajma, ali da ostaje pri odluci da ne radi u subotu 1. novembra”.

“Nama je savest mirna, a ne znamo kakva je onima koji nisu želeli da izađu u susret izdavačima i pomere datum početka Sajma ili pronađu neko drugo, obostrano prihvatljivo rešenje”, poručio je Marković.

Najavljene finansijske kazne najviše će biti izazov za male izdavače, koji su već ušli u velike troškove štampe novih knjiga i najma sajamskog prostora. Uprava Beogradskog sajma čak nije zvanično ni odgovorila na predsajamski zahtev izdavača za smanjene cene izložbenog sajamskog prostora od 30 posto.

Aleksandar Ivanović, pomoćnik direktora u Sektoru komercijalnih poslova Beogradskog sajma, u izjavi za naš list juče nije mogao da precizira koliko je izdavača/izlagača zvanično obavestilo upravu Sajma da 1. novembra neće da radi. On kaže da do juče niko od izdavača nije najavio da će već 31. oktobra definitivno zatvoriti svoje štandove, iako se i o tome spekuliše u sajamskim halama.

– Ugovorna obaveza svih izlagača je da poštuju radno vreme tokom svih sajamski dana, što važi i za 31. oktobar i 1. i 2. novembar – kratko je rekao Ivanović, upitan da pojasni najavljene kazne.

Na pitanje da li Beogradski sajam može da garantuje bezbednost štandova izlagača koji neće raditi u subotu, Aleksandar Ivanović odgovorio je da uprava nema nikakvih najava niti saznanja da je bilo kome ugrožena bezbednost.

– Ako neko ima takve najave mora da o tome obavesti nadležne službe. Onda ćemo znati šta treba da se radi. Mi nemamo saznanja o navodnim upadima na štandove, ako takvih saznanja bude bilo obavestićemo nadležne službe – kaže Ivanović.

Još početkom ove nedelje, prvih radnih dana, Sajmom knjiga širile su se spekulacije da se za 1. novembar organizuju autobusi sa pristalicama SNS-a, sklonim destruktivnom ponašanju na javnim mestima koje se prethodnih meseci videlo u javnim objektima širom Srbije, a da pripadnici MUP nisu reagovali. Neki od izdavača, prema nezvaninim saznanjima našeg lista, dodatno su se sami pobrinuli za bezbednost svojih, u subotu zatvorenih, štandova i knjiga.

Insistiranje nove SNS uprave Beogradskog Sajma da 68. Beogradski sajam knjiga prvi put u svojoj istoriji izađe iz oktobarskih termina i traje do 2. novembra više je nego očigledno dovelo je u pitanje posećenost, kvalitet i ugled ove manifestacije. Autobusi iz BiH i Crne Gore ne mogu da ispune sve beogradske sajamske kriterijume, pogotovo kad je reč atmosferi po kojoj je Beogradski sajam knjiga poznat i van granica Srbije.

Čak ni masovnost tradicionalnog Školskog dana četvrtkom, u od 2023. produženoj sajamskoj nedelji, ne može da zavara utiskom da je ovogodišnja poseta kao prethodnih godina. Ciničnije „sajamdžije“ pitanje posete mere čak i izostajanjem poslovične gužve u sajamskim taoletima.

Zašto se subota 1. novembar pokazala kao nerešiv spor između uprave Beogradskog sajma i velikog broja izdavača? Iako je na završnoj konferenciji za novinare prošlogodišnjeg Sajma knjiga održavanje ovogodišnje manifestacija najavljeno od 18. do 26. oktobra, termin je u aprilu pod starom SPO upravom promenjen.

Nove datume održavanja, od 25. oktobra do 2. novembra, SNS uprava, koja je preuzela Beogradski sajam u julu, smatra „zakovanim“, navodno zbog planiranog rasporeda sajamaskih manifestacija.

Zahtevi izdavača da se 68. Sajam knjiga završi do 31. oktobra nije prošao, zbog čega je deo izdavača iz Udruženja profesionalnih izdavača Srbije sa Kliom, Arhipelagom i Geopoetikom na čelu, odlučio da ove godine bojkotuje najveći “bazar knjige” u Jugoistočnoj Evropi.

Veći broj izdavača koji učestvuje na Sajmu u startu je i pre svečanih sajamskih fanfara najavio da 1. novembra neće raditi, što će bez obzira na najavjene kazne i spovesti u delo. Prema neformalnim najavama, godišnjicu pada novosadske nadstrešnice na Sajmu knjiga obeležavaće prigodno i oni izdavači koji će raditi.

Sam Beograski sajam najavio je da će u subotu ulaz biti besplatan za sve posetioce koji donesu dve knjige, a da će deo zarade od prodatih ulaznica donirati porodicama nastradalih u padu nadstrešnice u Novom Sadu.

Prateći programi završavaju se danas

Prateći programi u organizaciji Odbora sajma knjiga završavaju se danas. Izuzetak je samo primopredaja “Otvorene knjige” koju će Kipar predati Tunisu u nedelju u podne. Za subotu, na zvaničnom sajtu Sajma knjiga, najavljeni su samo programi pojedinih izdavačkih kuća poput upravo proglašenog koizdavača godine Prometeja, kao i kuće i Miroslav, Opštine Nikšić, pojedinih udruženja i književnih klubova.

„Slučaj“ Kipar

Što se tiče Kipra, zemlje počasnog gosta ovogodišnjeg Sajma knjiga, zvanični program na kiparskom štandu završiće se 31. oktobra, razgovorima ovdašnjih prevodilaca, pisaca i novinara o srpskim prevodima kiparskih pisaca u izdanju Karposa. U beogradskim diplomatskim krugovima spekuliše se da su se kiparski zvaničnici uoči početka Sajma preko privatnih veza raspitivali da li je uopšte bezbedno da u Beograd dovode pisce i izdavače.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari