Kinematografija s prostora nekadašnje Jugoslavije sve kvalitetnija i povezanija

Ono što možemo istaći kao zajedničko jeste autorska sloboda, visoka produkcijska vrijednost i te snažne, ali neobične priče i narativi općenito. Zanimljivo je da filmovi na posve različite načine tretiraju ponekad vrlo slične teme – kaže u razgovoru za Danas Elma Tataragić, selektorka Takmičarskog programa 24. Sarajevo film festivala, koji će večeras otvara u sarajevskom Narodnom pozorištu.

* Da imate dobar selektorski njuh svedoči to što se autori iz prethodno pomenutog programa već naredne ili za neku godinu nađu u programu „U fokusu“, pravoj festivalskoj poslastici sačinjenoj od dobitnika „Zlatnih palmi“, „Medveda“ i drugih priznanja. Šta je još osim toga specifično u ovoj selekciji ove godine?

– Ova selekcija ove godine donosi čak osam naslova među kojima je jedan zanimljiv balans između zrelih autora koji iza sebe već imaju uspješne karijere, a i debitanata koji su učinili čuda sa svojim prvjencima. Tako u programu „U fokusu“ imamo rame uz rame jednog Nuri Bilge Ceylana, velikana svjetskog filma, sa svojim novim ostvarenjem „Drvo divlje kruške“ i, recimo, TOUCH ME NOT, film Adine Pintilie koja je sa ovim filmom osvojila „Zlatnog medvjeda“ na ovogodišnjem festivalu u Berlinu. U selekciji se našao i dokumentarni film „Beskonačni fudbal Cornelioua Porumboiua“ i jedan cjelovečernji animirani film iz Mađarske „Ruben Bradt, kolekcionar“ koji je prije nekoliko dana premijerno prikazan u Locarnu. „U Fokusu“ je postao prepoznat program među ljubiteljima dobrog filma i među našim gostima.

* Najzad, tu je i program kratkih filmova koji se takmiče za nagrade. Pogledavši i njega, kao i prethodna dva, da li je tačan utisak da rumunski film, u široko shvaćenom pojmu regiona iz kojih filmovi ovih programa dolaze, i dalje ima najviše toga da ponudi?

– Rumunjska kinematografija nastavlja da daje fantastične autore već više od 10 godina, a ova godina je posebna i za kratkometražne filmove koji dolaze iz Rumunije. No, najveće iznenađenje su sigurno tri igrana filma u Takmičarskom programu – igrani film, te dva filma u programu „U fokusu“. NJihovo prisustvo je značajno i na CineLink Industry Days u svim sekcijama.

* Uređujete i BiH film. Možete li da sumirate u 15 godina, koliko ova selekcija postoji, Vaše uvide u stanje u bosanskohercegovačkoj kinematografiji?

– Dovoljno je reći da smo ovaj program počeli 2003. godine sa svega tri dugometražna igrana i tri kratka. Danas taj program broji 77 filmova sa čak 30 slotova u tri kino sale. Dakle, produkcija je i te kako porasla, ali ne samo u kvantitetu, već i po kvalitetu. No ipak, također je činjenica da se većinom radi o kratkim i dokumentarnim filmovima i o koprodukcijama. Naša produkcija igranih dugometražnih filmova je ove godine izuzetno slaba.

* A kako Vam se, u kontekstu Festivala, iz godine u godinu čini kinematografija regiona u okvirima bivšeg jugoslovenskog prostora?

– Sve kvalitetnija i kvalitetnija, i sve povezanija, što je jako važno za daljni razvoj i regionalne kinematografije i Sarajevo film festivala.