Novi film Darena Aronofskog inspirisan remek-delom Skorsezea 1Foto: FlixPix / Alamy / Profimedia

Daren Aronofski, reditelj poznat po iscrpljujućim psihološkim dramama poput Rvača i Crnog labuda, okreće se novom žanru.

Njegov najnoviji film je komični krimić Uhvaćen (Caught Stealing)u kojem Ostin Batler glumi bivšeg igrača bejzbola umešanog u kriminalno podzemlje Njujorka devedesetih.

Iako bi se na prvi pogled moglo pomisliti da Aronofski inspiraciju crpi iz kultnih Skorsezeovih krimi-drama kao što su Ulice zla (Mean Streets) ili Dobri momci (Goodfellas), reditelj otkriva da je stvarni uzor Skorsezeova nezavisna crna komedija U sitne sate (After Hours) iz 1985. godine, piše Kolajder.

Neočekivani uzor i povratak u devedesete

Čini se da Aronofski nakon podeljenih reakcija na film Kit želi publici da ponudi nešto lakše. U filmu Uhvaćen glume i Redžina King, Zoi Kravic, Met Smit i Liv Šrajber, a radnja je smeštena u devedesete, deceniju koju je reditelj u intervjuu za Gardijan opisao kao „izvanrednu” i „opušteniju”.

Zanimljiv je i odabir Grifina Dana, zvezde filma U sitne sate, za jednu od uloga.

Upravo taj film Aronofski navodi kao ključan uticaj, opisujući ga kao priču o „običnom čoveku koji se nađe izvan svoje dubine”.

Kako je U sitne sate spasio Skorsezea?

Nakon niza ličnih problema i naglog otkazivanja produkcije Poslednjeg Hristovog iskušenja, Martinu Skorsezeu bio je potreban novi početak.

Pronašao ga je u filmu U sitne sate, minimalističkoj vežbi stila prožetoj čistim strahom i teskobom. Sa debitantskim scenaristom Džozefom Minionom i novom postavom karakternih glumaca, Skorseze je ponovo rasplamsao svoju filmsku strast.

Film prati Pola Heketa (Grifin Dan), običnog kancelarijskog radnika koji odlazi na sastanak u njujorški SoHo, ali umesto romantične večeri, biva zarobljen u mreži bizarnih susreta, lažnih optužbi i smrtonosnih opasnosti iz koje nema izlaza.

Skorsezeov najsmešniji i najstilizovaniji film

U filmu U sitne sate nema gangstera, ali napetost je jednako opipljiva kao u bilo kom od Skorsezeovih krimi-epova. Iako nema eksplicitnog kriminala, film je prepun moralnih dilema i osećaja čistilišta.

Film je prožet izopačenim smislom za humor, a Skorsezeov moderni filmski jezik, definisan frenetičnim ritmom, rođen je upravo ovde.

Kamera, koju je vodio Majkl Balhaus, leti praznim ulicama SoHoa, dok je montaža Telme Šunmejker stvorila osećaj neprestane jurnjave.

Uprkos nadrealnoj atmosferi koja podseća na Kafkine noćne more, U sitne sate je jedan od najljudskijih Skorsezeovih filmova.

Svi smo barem jednom doživeli noć koja nikada ne završava i u kojoj sve krene po zlu.

U konačnici, film govori o napuštanju svakodnevne udobnosti u potrazi za uzbuđenjem.

Kada se Pol vrati na svoj dosadni posao, spašen je, ali je pitanje hoće li ikada više doživeti nešto toliko živo.

Aronofski je sebi postavio težak zadatak, jer ulaskom u žanr „najgore noći ikad” mora opravdati nasleđe filma koji je postavio tako visoke standarde.

U sitne sate na Roten Tomejtozu ima 90 odsto pozitivnih recenzija kritičara i 87 odsto pozitivnih recenzija gledalaca, dok na Aj-Em-Di-Biju ima prosečnu ocenu 7,6 od 10, piše Index. hr

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari