Foto: Jason Mendez/Starpix for Amazon / Shutterstock Editorial / ProfimediaUmetnost i moć imaju dugu i komplikovanu istoriju i često pitanja moralnosti, etike i odgovornosti nadilaze granice kreativnog rada. U proteklih nekoliko godina sve češće se postavlja pitanje: Šta se dešava kada umetnik ili autor postane predmet ozbiljnih optužbi za seksualno uznemiravanje ili zloupotrebu moći? Mnogi su se zbog toga našli pred izborom da li da nastave da rade, da li ih industrija “otkaže” ili da se povuku sa scene.
Najnoviji primer koji je to ponovo aktualizovao jeste slučaj Nila Gejmena, britanskog pisca i autora mnogih poznatih romana, stripova i televizijskih adaptacija kojeg je osam žena optužilo za seksualno zlostavljanje.
Britanski autor Nil Gejmen, poznat po delima kao što su „Sandman“, „Američki bogovi“ i „Koralajn“, našao se u središtu medijskog skandala kada su ga u javnosti osam do devet žena optužile za seksualno zlostavljanje i neprimerena ponašanja. Optužbe su obuhvatile tvrdnje o navodnim incidentima koji su se, prema izveštajima, protezali godinama, uključujući i navode o zloupotrebi moći u intimnim situacijama.
Gejmen je odlučno negirao sve optužbe, nazivajući ih „potpuno neistinitim“ i “izmišljenim”, tvrdeći da su njegovi odnosi sa osobama koje su ga optužile bili saglasni i sporazumni.
U februaru 2026. američki federalni sudovi odbacili su sve tužbe protiv Gejmena po pitanju seksualnog nasilja i trgovine ljudima iz razloga jurisdikcije, navodeći da bi oni zahtevi trebali biti rešavani u Novom Zelandu gde su se incidenti navodno desili. Gejmen je i dalje negirao sve navode i uložio se u pravnu odbranu svojih prava.
Međutim, i pored pravnog odbacivanja tužbi u SAD, posledice po njegov profesionalni rad su vidljive. Neki projekti povezani s njegovim imenom, uključujući ekranizacije i saradnje s velikim studijima, bili su otkazani ili odloženi, a više izdavača i produkcijskih kuća preispituje svoje planove.
Ne samo Gejmen – postoje drugi primeri umetnika čije su karijere okončane ili potresene optužbama za seksualno zlostavljanje i silovanje.
Pojedinačne optužbe protiv umetnika nisu izuzetak, i često izazivaju širu debatu o tome kako društvo i kreativne industrije tretiraju takve situacije.
Kompozitor video-igara, Džeremi Soule, poznat po radu na naslovima poput „The Elder Scrolls“ i „Guild Wars“, bio je optužen 2019. za silovanje i seksualno uznemiravanje. Iako nikada nije optužen krivično, mnogi partneri su prekinuli saradnju s njim, njegove zvanične društvene stranice su skinute i radovi povezani sa njim su povučeni iz aktivnih promocija.
Tu je i američki stand-up komičar Luis C.K. koji je priznao 2017. da je počinio više incidenata seksualnog uznemiravanja. Kao rezultat toga, kompanije su povukle distribuciju njegovog filma „I Love You, Daddy“, a njegova reputacija pretrpela je ozbiljan udarac. Iako se kasnije vratio na scenu, njegov slučaj ostaje često citiran primer kako jedna priznanja mogu promeniti karijeru.
Američki dirigent Džejms Levin, dugogodišnji muzički direktor Metropoliten opere, otpušten je 2018. nakon što je nezavisna istraga utvrdila da se umesao u „seksualno zlostavljačko ponašanje“ prema mladim umetnicima na početku karijere. Iako je kasnije pravno osporavao otkaz, Met Opera je zaustavila njegov angažman u svim projektima.
Animator i tvorac „Ren & Stimpy Show“, Džon Krikfalazi, suočio se s višestrukim optužbama za seksualno uznemiravanje i zlostavljanje, uključujući navode o odnosima sa maloletnim saradnicama. Kao rezultat toga, Comedy Central ga je uklonio iz revival projekta i on više nije primao finansijsku kompenzaciju niti angažmane u velikim produkcijama.
Savremeni umetnik Kehinde Vejli bio je optužen za seksualno napastvovanje, što je rezultovalo otkazivanjem njegovih izložbi u nekoliko velikih muzeja i galerija. Iako je negirao navode, institucije su odlučile da povuku svoje planove sve dok se situacija ne razjasni.
Društveni i kulturni uticaj ovih slučajeva
Sledi pitanje koje se sve češće postavlja: Da li umetnika treba odvojiti od njegovog rada ili mu karijeru prekinuti zbog optužbi, čak i pre nego što bude pravosnažno osuđen? Ovo pitanje deli javnost i profesionalce. Za neke, očuvanje bezbednog i inkluzivnog okruženja prevazilazi individualnu reputaciju; za druge – pravo na presumpciju nevinosti ostaje temelj pravde.
Diskusije o ovom fenomenu, naročito u digitalnoj eri, pokazuju koliko su moć, popularnost i odgovornost kompleksno isprepleteni, a posledice na karijere ostaju dugotrajne i često neizvesne.
Šta je #MeToo pokret i kako je promenio pristup seksualnom uznemiravanju
Pokret #MeToo nastao je mnogo pre nego što je postao globalni fenomen 2017. godine. U osnovi ga je 2006. pokrenula Tarana Berk kao način da se skrene pažnja na sistemski problem seksualnog nasilja i da preživeli prepoznaju da nisu sami.
Međutim, izraz je globalno eksplodirao 2017. godine kada je američka glumica Alisa Milano pozvala žene na društvenim mrežama da podele svoja iskustva uz hešteg #MeToo – što je u samo jedan dan generisalo stotine hiljada objava i otvorilo široku javnu raspravu o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju u različitim industrijama.
Pokret je doveo do talasa otkrića i optužbi protiv brojnih poznatih ličnosti iz oblasti filma, televizije, muzike i drugih sektora – često vodeći do profesionalnih posledica koje uključuju otkaze, povlačenje projekata ili trajno narušenu reputaciju. Njegov uticaj nije bio ograničen samo na Sjedinjene Države već se proširio širom Evrope, Azije i drugih regiona, podstičući žrtve da progovore i zahtevaju odgovornost i promene u industrijskim praksama.
Među najpoznatijim slučajevima koji su pokret podržali ili ojačali su optužbe protiv filmskog producenta Harvija Vajnstina, koje su izbijanjem skandala pokrenule „MeToo era“, kao i brojne druge protiv brojnih muzičkih i filmskih profesionalaca širom sveta, sa posledicama kao što su povlačenje poslova, sudski sporovi, prestanak poslovanja ili reputacione posledice.
Ovim pokretnom otkrivene su i druge relevantne ličnosti iz sveta umetnosti i zabave čiji su profesionalni putevi promenjeni – potpuno ili delimično – nakon optužbi za seksualno uznemiravanje ili slična ponašanja.
Žerar Depardje – francuski glumac koji je 2025. osuđen za seksualni napad na dve žene tokom snimanja filma „Les Volets Verts“. Dobio je uslovnu zatvorsku kaznu i novčanu kaznu, a slučaj je označen kao važan trenutak za #MeToo pokret u Francuskoj.
Noel Klark – britanski glumac poznat po seriji „Doktor Hu“, protiv koga je više od 20 žena iznelo optužbe za neprimereno ponašanje i seksualno uznemiravanje. Iako on odbacuje optužbe, razrešavanje slučaja kroz sudski proces u Londonu bilo je medijski značajno i uticalo na njegov profesionalni kredibilitet.
Džejms Franko – američki glumac i režiser suočio se sa tužbama nekoliko njegovih studentkinja zbog neprimerenog ponašanja tokom rada i predavanja u njegovoj školi glume. Sporazumno je rešio slučaj izvan suda, i njegova karijera nakon toga usporila je.
Džerard Raš – australijski glumac optužen za neprimereno ponašanje tokom pozorišne produkcije, do čega je došlo do tužbe za klevetu i spor koji mu je oduzeo deo filmskih angažmana dok je trajao proces.
Horacio Sanz – komičar i bivši član emisije „Saturday Night Live“, našao se u civilnoj tužbi zbog optužbi za seksualno zlostavljanje maloletne osobe; od tada se povukao iz javnog života.
Greg Kadel – američki modni fotograf protiv koga je nekoliko modela iznelo optužbe za neprimereno ponašanje tokom #MeToo talasa.
Јutsav Čarkarborti – komičar čija je karijera praktično prekinuta nakon optužbi za slanje eksplicitnih poruka i navodnog uznemiravanja, a on je kasnije govorio o tome kako su optužbe uništile njegov profesionalni put.
R. Keli – američki R&B pevač protiv koga je pokret #MuteRKelly tražio pravnu odgovornost i prekid podrške njegovoj karijeri zbog decenijskih optužbi za seksualno zlostavljanje, uključujući rad sa maloletnicima; to je rezultiralo njegovom višegodišnjom zatvorskom kaznom.
Ovi primeri pokazuju kako je pokret #MeToo – i srodne društvene inicijative – značajno preoblikovao kulturu odgovornosti u umetnosti i zabavi, podstičući javnu debatu, pravne postupke i profesionalne posledice za one koji su optuženi za neprimereno ponašanje. Neki slučajevi rezultirali su pravosnažnim presudama, neki civilnim sporazumima, a neki su ostali u domenu sudske ili javne reputacione borbe – ali svi su imali uticaj na karijere i industrijske norme.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


