Povodom jubileja kojim se obeležava 100 godina od rođenja Milene Pavlović Barili, u Italijanskom institutu za kulturu otvorena je izložba „Ključevi snova“ na kojoj je predstavljeno 15 slika ove umetnice. Izložena dela potiču iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, a prikupljena su zahvaljujući Miodragu B. Protiću, prvom direktoru i jednom od osnivača te institucije. U periodu formiranj

Povodom jubileja kojim se obeležava 100 godina od rođenja Milene Pavlović Barili, u Italijanskom institutu za kulturu otvorena je izložba „Ključevi snova“ na kojoj je predstavljeno 15 slika ove umetnice. Izložena dela potiču iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, a prikupljena su zahvaljujući Miodragu B. Protiću, prvom direktoru i jednom od osnivača te institucije. U periodu formiranja prvih muzejskih zbirki, Protić se intenzivno angažovao i pomagao Mileninoj majci Danici Pavlović Barili u njenim nastojanjima da osnuje memorijalnu galeriju u Požarevcu, pa je tako i bio u prilici da za Muzej u osnivanju izabere 15 slika, koje se smatraju kapitalnim delima Milene Pavlović-Barili i predstavljaju vrhunac njenog rada, kaže za Danas Žana Gvozdenović, kustoskinja izložbe „Ključevi snova“.

„Milena nije bila toliko nežna osoba, izgubljena u snovima. Ne, ona je bila moćna slikarka i žena sa vizijom. Ona je zaista slikala svoje snove, ali je u njima prepoznavala razna svoja iskustva. Poznavala je Frojda i psihoanalizu, bila veliki hodočasnik muzeja i zbog toga je i imala jedan racionalan pristup istoriji umetnosti iz koje je crpela svoju inspiraciju, smatra Gvozdenovićeva. „Ključevi snova“ prethodno su predstavljeni u Matici srpskoj u Novom Sadu, a nakon prezentacije u Beogradu sele se u Italiju, potom i u Francusku, prateći veličanstveni put Mileninog života i stvaralaštva.

Dragulj na putu

Ministar kulture Nebojša Bradić ukazao je da izložba „Ključevi snova“ predstavlja dragulj na putu u godini koja je posvećena Mileni Pavlović Barili i deo je jednog važnog posla koji imamo u odnosu između italijanske i srpske kulture, ali takođe i u nečemu drugom, takođe bitnom – da srpsku kulturu u onom najboljem delu predstavimo svetu. Branislava Anđelković, direktorka MSUB, izrazila je nadu da sa ovom izložbom ulazimo u onu veliku priču revizije istorije umetnosti gde će naši slikari i slikarke postati sastavni deo istorije umetnosti Evrope, kao što mi znamo da oni jesu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari