Poziv Bilderberga premijerki signal Srbiji da bude na "pravoj strani" 1Foto: EPA

To što je srpska premijerka dobila poziv da učestvuje na junskom redovnom godišnjem sastanku Bilderberške grupe pokazuje da je Srbija najbolji sagovornik budući da sličan poziv nije upućen nijednom zvaničniku iz okruženja.

To za Danas kaže Jovan Kovačić, osnivač i član organizacije „East West bridge“ i član izvršnog komiteta i predsednik Srpske nacionalne grupe u okviru Trilateralne komisije. Prema rečima Kovačića, to je kompliment Srbiji i premijerki, inače članici organizacije „East West bridge“, jer je Bilderberška grupa skup ozbiljnih ljudi i ovo je pokazatelj da su zainteresovani za region, te da žele relevantnog sagovornika.

I za Jelenu Milić, direktorku Centra za evroatlantske studije, učešće srpske premijerke na sastanku Bilderberške grupe u Torinu u Italiji od 7. do 10. juna je velika čast i ne može biti loša vest. Može biti problem, tvrdi naša sagovornica, ukoliko je taj poziv upućen po automatizmu kao prvoj ženi i gej premijerki Srbije, ali ovo je svakako prilika da se pomogne Srbiji da se spoljnopolitički odredi i stane na pravu stranu. Imajući u vidu slabosti njene politike to može biti podstrek u zamenu za obećanja o modernizaciji i napretku Srbije. „Nadam se da to ide u pravcu onih politika koje zagovara Severnoatlantski savez, te da je to razlog poziva“, kaže Jelena Milić za Danas.

Brnabić je, kako je preneo B92, dobila poziv nakon izlaganja na sastanku grupe „Novi lideri za Evropu“ na nedavno održanom Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, a uputio ga je predsedavajući Upravljačkog komiteta Anri de Kastris, nekadašnji direktor multinacionalne osiguravajuće kompanije Aksa (ADžA).

Predsednica srpke vlade već dve godine je članica grupe „Novi lideri za Evropu“ Svetskog ekonomskog foruma, koju čine mladi političari i donosioci odluka iz više evropskih zemalja. Kao jedini premijer iz regiona, Brnabić je učestvovala i u izradi izveštaja Svetskog ekonomskog foruma „Obnova Evrope“, u kojem je pripremila deo koji se odnosi na migracije i granice.

Bilderberg grupa je dugo bila predmet spekulacija. Javnosti su poznata mesta gde se održavaju sastanci ove organizacije, kao i teme koje učesnici razmatraju. Takođe, javnost pamti i da je oblast gde se održava sastanak u potpunosti obezbeđena te da nema potrebe za privatnim obezbeđenjem – nacionalne vlade domaćini sastanaka u potpunosti sarađuju i obezbeđuju policijsku zaštitu. Do sada je bilo slučajeva hapšenja najčešće novinara koji su došli kako bi saznali o čemu se priča iza zatvorenih vrata.

Pravilo je da ljudi koji prisustvuju ovom događaju ne iznose u javnost pojedinosti razgovora. Obično ne postoje zapisnici sa sastanaka niti se donose zaključci i saopštenja. Pre neku godinu kada je održan sastanak u austrijskom Telfsu dogodio se izuzetak od pravila kada se grupa zainteresovanim novinarima obratila kratkim saopštenjem.

Grupa Bilderberg, kojom upravlja unutrašnje jezgro od petnaestak članova, za razliku od drugih sličnih organizacija funkcioniše po pozivu, odnosno za svoje godišnje konferencije bira učesnike koji su relevantni za teme o kojima će se razgovarati i odlučivati. Među zvanicama su bili i šefica MMF Kristin Lagard, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, bivši šef CIA Džon Brenan, kao i savetnik za nacionalnu bezbednost SAD Herbert Mekmaster. Na listama zvanica sa prošlih sastanaka se mogu naći i brojni politički moćnici, koji su u Bilderberškoj grupi bili pre nego što su došli na najviše funkcije – Bil Klinton, Emanuel Makron, Margaret Tačer, Toni Bler.

Holandski princ Bernard Leopold glavni je inicijator osnivanja grupe Bilderberg, a prvo okupljanje održano je 1954. u holandskom hotelu Bilderberg po kome je grupa i dobila naziv. Iako je formalno sedište organizacije u Hagu, tradicija je da se redovna godišnja okupljanja održavaju uvek na drugoj lokaciji. Praksa je da se svake pete godine mesto okupljanja nalazi na teritoriji SAD u periodu od sredine maja do sredine juna, te da sastanci traju tri do četiri dana. Oko dve trećine prisutnih je iz Evrope, dok je trećina iz SAD.

Središnju ulogu u grupi imaju krajnje bogati pojedinci poput Dejvida Rokfelera, koji je preminuo prošle godine, a pričalo se da je imao neprikosnovenu reč u odlučivanju ko će biti pozivan. Neki od poznatijih članova su i Henri Kisindžer, Dejvid Kameron, Karl Bilt, Gari Kasparov, Džon Keri, Romano Prodi, Mario Monti, Vivijan Reding, Gordon Braun… U prošlosti su navodno članovi bili Margaret Tačer, Sajrus Vens, Džordž Šulc, Helmut Kol, Fransoa Miteran…

Voljč, prvi učesnik sa YU prostora

Prvi čovek sa jugoslovenskih prostora koga je pod svoje okrilje primio Bilderberg bio je Slovenac Mark Voljč, bankar, kreator milionskih mahinacija „Ljubljanske“ i „Nove Ljubljanske Banke“ koje su skupo koštale privredu i građane bivše jugoslovenske zajednice, ali i dugogodišnji investitor aktivnosti Bildeberga.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari