Međunarodna asocijacija atletskih federacija (IAAF) trebalo bi danas da odluči da li će zabraniti učešće ruskim atletičarima na Olimpijskim igrama u Riju zbog optužbi da su se dopingovali. Odluka će biti doneta glasanjem u Beču dva dana nakon što je Svetska antidoping agencija (WADA) objavila izveštaj u kome se navodi da njihovi tehničari nisu uspeli da sprovedu 736 provera zato što su testiranja bila ili odbijena ili otkazana, kao i da je 52 ispitanika bilo pozitivno. Izveštaj takođe detaljno predstavlja metode kojima su se ruski sportisti navodno koristili kako bi izigrali pravila, uključujući i pokušaje da se podmetnu uzorci tuđeg urina koje su sportisti skrivali u telu.
U danima koji prethode odluci IAAF-a gomilale su se reakcije sa svih strana. Ruski olimpijski komitet u sredu je poslao pismo predsedniku MOK-a Tomasu Bahu u kome ga moli da „zauzme humanitarni stav prema sportistima o čijoj se sudbini odlučuje i da donese balansiranu i mudru odluku.“ Istog dana Državna duma usvojila je zakon koji pokušaje sportskih radnika da nagovore sportiste da koriste nedozvoljene supstance posmatra kao krivično delo. Na drugoj strani, veliki broj sportista širom sveta zatražio je oštru kaznu za ruske sportiste pozivajući na veću transparentnost u radu Svetske antidoping agencije.
Spekulacije o dopingu ruskih sportista traju već godinama. U decembru 2012, ruska olimpijka Darija Piščalnikova, osvajačica srebrne medalje na Igrama u Londonu, poslala je pismo WADA u kome priznaje da je koristila nedozvoljene supstance, kao i da ima dokaze o sistemskom dopingu u zemlji. NJene optužbe ostale su bez odgovora, a pismo je prosleđeno ruskoj antidoping agenciji. Prethodno je pred Letnje olimpijske igre u Pekingu suspendovano sedam ruskih atletičara zbog dopinga, a godinu dana kasnije šampionki u biatlonu Ekaterini Lourievoj zabranjeno je učešće na svetskim prvenstvima zbog korišćenja hormona koji poboljšava performanse. Jedan od većih skandala bilo je i otkriće da je najmanje 15 sportista koji su osvojili medalje na zimskoj olimpijadi u Sočiju bilo dopingovano. Zbog svega ovoga Svetska antidoping agencija poslednjih meseci bila je glavna meta napada medija i sportista koji su nezadovoljni činjenicom da ništa nije preduzimano uprkos dokazima o sistemskom korišćenju nedozvoljenih supstanci.
O razlozima zbog kojih WADA nije reagovala na drugačiji način spekuliše se, a između ostalog pominje se sprega novca i politike. Organizacija, koja ima budžet od 28 miliona, finansira se novcem sportskih organizacija i vlada. Najveći finansijer je Međunarodni olimpijski komitet, a među državama izdvaja se Amerika sa prilozima od dva miliona evra. Nesuglasice na liniji MOK – nacionalni predstavnici često su bile razlog zbog koga je WADA odugovlačila sa donošenjem određenih odluka. Takođe, poslednjih nekoliko godina Rusija je povećala svoje priloge, dajući 1.4 miliona dolara više od sume koju je obavezna da priloži, pa je ta velikodušnost protumačena kao poziv da im se pogleda kroz prste, što je WADA oštro demantovala.
Pored Amerike i Kine, Rusija bi trebalo da osvoji najveći broj medalja na predstojećoj Olimpijadi. Veliki deo odličja trebalo bi da ode u ruke individualnim sportistima, između ostalog i atletičarima. Ako IAAF danas odluči da im zabrani da učestvuju u Riju, konačan broj medalja za Ruse biće nešto manji. Ono što je pak veći problem od toga da li će ruski sportisti poneti koje zlato više ili manje kući jeste narušen ugled ruskog sporta koji je služio kao slika veličine nacije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


