Foto: Košarkaška liga SrbijeFondacija FIBA objavila je prigodan tekst kojim se podseća na angažman i doprinos Radomira Šapera razvoju jugoslovenske i svetske košarke.
Povod je 100 godina od rođenja Radomira Šapera, proslavljenog jugoslovenskog košarkaša, generalnog sekretara Košarkaškog saveza Jugoslavije i predsednika FIBA Tehničke komisije.
– Radomir Šaper je bio član „četvorice velikana” jugoslovenske košarke, zajedno sa Borislavom Stankovićem, Nebojšom Popovićem i Aleksandrom Nikolićem. Igračku karijeru gradili su u klubovima Crvena Zvezda i Partizan, svetsku slavu stekli su igrajući za reprezentaciju Jugoslavije, sve do 1953. godine kada su svoju ljubav prema košarci nastavili angažujući se u Košarkaškom savezu Jugoslavije. Ovu četvoricu košarkaških velikana ujedinila je vizija da podignu jugoslovensku košarku na evropski i svetski nivo.
U igračkim danima Šaper je bio zvezda na poziciji beka šutera. Van terena, stekao je doktorat tehničkih nauka i radio kao profesor i prodekan na Tehnološko-metalurškom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Košarka je, međutim, bila njegova prava ljubav.
Godine 1953. Šaper je preuzeo predsedavanje Tehničkom komisijom Košarkaškog saveza Jugoslavije. Pod njegovim vođstvom Jugoslaviji je dodeljena organizacija Evropskog prvenstva 1961. godine na kome je Jugoslavija stigla do finala u kom je igrala protiv moćnog Sovjetskog Saveza. Osvojeno drugo mesto bilo je prva košarkaška medalja u istoriji zemlje. Od 1956. godine, Stanković i Šaper sarađivali su na razvoju OKK Beograd, gde su Stanković i Nikolić radili kao treneri. Pod vođstvom još jednog člana Kuće slavnih FIBA, Radivojem Koraćem, klub je osvojio četiri titule prvaka Jugoslavije, dva Kupa Jugoslavije i tri puta stigao do polufinala Evrolige.

Šaper je 1965. godine izabran za predsednika Košarkaškog saveza Jugoslavije (KSJ), i tokom njegovog mandata Jugoslavija je bila domaćin Svetskog prvenstva u košarci 1970. u Ljubljani, prvog svetskog košarkaškog takmičenja održanog u Evropi. Tom prilikom košarkaška reprezentacija Jugoslavije osvojila je titulu, prvu od pet zlatnih medalja na najznačajnijem FIBA-inom takmičenju. Jugoslavija je postajala košarkaška supersila kakvu danas svi pamte. Šaper je osam godina vodio KSJ kao predsednik, a zatim još osam godina služio kao generalni sekretar. Istovremeno je radio i na jednoj od svojih najvećih strasti, pravilima igre. Godine 1972. izabran je za predsednika Tehničke komisije Međunarodne košarkaške federacije, gde je služio u toj ulozi sve do svoje smrti, 26 godina kasnije, 1998. godine.
Tokom decenija provedenih u košarci, Šaper je napisao brojne članke o pravilima igre kao jedan od najvećih autoriteta u oblasti. Odigrao je ključnu ulogu u promociji pravila košarkaške igre, uključujući uvođenje novih i inovativnih pravila i unapređenja kvaliteta suđenja, početak onoga što danas vidimo na terenima širom sveta.
„Moj otac je verovao u principe, organizaciju, moralni i etički kodeks, integritet i skromnost. Kada je reč o košarci, sve je to takođe važilo, ali iznad svega toga stajala je strast i posvećenost da ova igra nadmaši sve druge širom sveta”, istako je povodom 100 godina od rođenja Radomira Šapera njegov sin, Srđan Šaper.
Šaperov doprinos razvoju košarke nagrađen je brojnim priznanjima. Godine 1999. posthumno je odlikovan FIBA Ordenom za zasluge. Međunarodna košarkaška federacija je 2001. ustanovila Nagradu „Radomir Šaper” za pojedince koji svojim angažmanom daju izuzetan doprinos razvoju košarkaških pravila. Kao završni omaž njegovom nasleđu, Šaper je 2007. primljen u Kuću slavnih FIBA.

Daleko od reflektora, Radomir Šaper nadgledao je razvoj igre, oblikujući je u sport koji danas svi poznajemo i volimo- stoji u saopštenju FIBA na njihovom zvaničnom sajtu.
Šaper je posvetio ceo svoj život košarci i zauvek promenio igru na način koji se i danas oseća u svakoj utakmici širom sveta.
Bonus video: Zetra odala počast Mirzi Delibašiću pred meč Bosna – Crvena zvezda
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


