Da li je Amerika 1994. stvarno obećala da će braniti Ukrajinu? Evo šta piše u sporazumu

Deo korisnika društvenih mreža, među njima i američki advokat Tristan Snel, tvrdi kako su Sjedinjene Američke Države time preuzele obavezu obrane Ukrajine te da sada krše svoja obećanja, piše Index.hr.

Kako bi se razumelo o čemu se tačno radi, važno je razjasniti istorijske činjenice o tome šta je Ukrajina predala, šta joj je zauzvrat obećano i ko se čega danas drži.

Šta se dogodilo s ukrajinskim nuklearnim oružjem?

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., Ukrajina je nasledila treći najveći nuklearni arsenal na svetu. Na njenoj teritoriji ostalo je oko 1.900 nuklearnih bojevih glava, uključujući interkontinentalne balističke rakete i strateške bombardere.

Reč je bila o oružju koje je do tada bilo pod kontrolom Moskve.

Međutim, Ukrajina nikad nije imala punu operativnu kontrolu nad tim oružjem.

Kodovi za lansiranje nalazili su se u Rusiji, a ključni tehnički sistemi bili su podređeni Moskvi.

Ukrajina je, uprkos formalnom vlasništvu nad nuklearnim glavama, bila ograničena u mogućnosti da ih samostalno koristi.

Pod snažnim pritiskom Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Ukrajina je pristala odreći se nuklearnog oružja. Godine 1994. potpisan je tzv. Budimpeštanski memorandum, kojim su se Sjedinjene Američke Države, Rusija i Velika Britanija obvezale da će poštovati suverenitet i postojeće granice Ukrajine te da neće upotrebljavati silu protiv nje.

U memorandumu se takođe navodi da će se države potpisnice suzdržati od ekonomske prisile i traženja teritorijalnih dobitaka, a Ukrajini su obećane konzultacije ako bi se pojavile prijetnje njezinom suverenitetu.

Jesu li SAD obećale braniti Ukrajinu?

Budimpeštanski memorandum nije obvezujući vojni savez niti ugovor koji jamči automatsku vojnu pomoć. Reč je o političkom sporazumu koji je Ukrajini trebao garantovati sigurnost u zamenu za njeno odricanje od nuklearnog oružja.

U tekstu memoranduma nigde se ne navodi da Sjedinjene Američke Države preuzimaju obavezu da će vojno braniti Ukrajinu u slučaju napada.

Obaveze su formulisane kao načelno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i obećanje konsultacija u slučaju pretnji.

Stoga, iz pravnog ugla gledanja, SAD nisu prekršle formalnu obavezu iz Budimpeštanskog memoranduma, ali s političkog stajališta, mnogi u Ukrajini i šire taj dokument ipak vide kao moralnu obavezu za Zapad da pomogne Ukrajini.

Šta je s Crnomorskom flotom?

Crnomorska flota Sovjetskog Saveza nakon raspada SSSR-a takođe je postala predmet spora između Ukrajine i Rusije. Flota, koja je bila stacionirana u Sevastopolju na Krimu, formalno je delom pripala Ukrajini, no većina brodova i infrastrukture ostala je pod ruskom kontrolom.

Godine 1997. Ukrajina i Rusija potpisale su sporazum kojim je Rusiji omogućeno korištenje baza na Krimu uz najam, a flota je podeljenja tako da je oko 80 posto brodova ostalo Rusiji, dok je Ukrajina dobila ostatak.

SAD u tom dogovoru nisu učestvovale, niti je Ukrajini išta obećano u vezi s Crnomorskom flotom.

Kakva je uloga SAD-a danas?

Od početka ruske invazije u februaru 2022., Sjedinjene Američke Države postale su glavni partner Ukrajine u pružanju vojne, finansijske i humanitarne pomoći.

Do danas je SAD Ukrajini isporučio oružje i opremu u vrednosti većoj od 75 milijardi dolara, uključujući protivavionske sisteme,  oklopna vozila, artilkjeriju i obaveštajnu podršku.

Uprkos tome, američka pomoć nije neograničena, a u američkom Kongresu sve su češće političke borbe oko nastavka finansiranja Ukrajine, osobito među republikancima bliskima aktuelnom predsedniku SAD-a Donaldu Trampu.

„Za svaku nuklearnu bojevu glavu i brod, SAD bi trebao dati novi“

Takva poruka, kakvu je u objavi na mreži X izneo Tristan Snell, u stvarnosti nema pravnu osnovu.

Budimpeštanski memorandum ne spominje nikakve materijalne kompenzacije Ukrajini za razoružanje, niti je SAD preuzeo obavezu nadoknade vojne imovine u slučaju kršenja teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Osim toga, Crnomorska flota nije bila tema američko-ukrajinskog sporazuma, nego bilateralnog dogovora Ukrajine i Rusije, a podela flote dogovorena je nekoliko godina nakon što je Ukrajina predala nuklearno oružje.

Zaključno, iako Budimpeštanski memorandum nije bio pravno obvezujući za vojnu intervenciju, ruska aneksija Krima 2014. i invazija 2022. jasno su ga prekršile, a Zapad je, kao odgovor na to, počeo pružati sveobuhvatnu pomoć Ukrajini.

No, tvrdnje da su SAD prekršile obavezu obrane Ukrajine ili da bi trebao nadoknaditi oružje koje je Ukrajina predala nisu utemeljene na sadržaju sporazuma iz 90-ih godina.