Ono što će se dogoditi zavisi od Trampa: Zašto će biti tako teško rešiti situaciju u Minesoti? 1 EPA/WILL OLIVER

Ono što će se sada dogoditi u Minesoti zavisi od toga da li će predsednik Donald Tramp zaključiti da ima samo problem sa imidžom ili je spreman da promeni nepopularne politike deportacije koje su centralne za njegov politički identitet.

Tramp je u sredu delimično održao reč. On je „malo“ deeskalirao situaciju nakon što su savezni agenti prošlog vikenda ubili medicinskog tehničara Aleksa Pretija, što je Mineapolis i celu zemlju gurnulo ka opasnu krizu.

Ali to je bilo samo malo, piše CNN. Pukotine između agresivne deportacione politike administracije i demokratske savezne države i grada koji se suštinski protive njenim metodama i krajnjem cilju nisu se smanjile.

I ponovo se vratio zapaljivoj retorici prema lokalnim liderima koji mu stoje na putu.

Svaka deeskalacija može biti kratkog daha, osim ako Tramp nije spreman da pretrpi ozbiljan politički poraz ili ako demokrate ne pristanu bar na deo saveznih aktivnosti deportacije.

„Ne želim da troše ni jednu jedinu sekundu jureći oca koji je upravo ostavio decu u vrtiću, koji ide da radi smenu od 12 sati, a koji je slučajno iz Ekvadora“, rekao je gradonačelnik Mineapolisa Džejkob Frej na CNN-ovom skupu u sredu. „Taj čovek čini naš grad boljim mestom. Ponosni smo što ga imamo u Mineapolisu.“

Stanovnici Minesote koji tuguju za dvoje svojih sugrađana koje su ubili savezni agenti neće se zadovoljiti kozmetičkim dogovorom.

Ali masovne deportacione racije su sastavni deo MAGA filozofije, Trampove privlačnosti njegovim pristalicama i predsednikove sklonosti da primenjuje vlast jakom rukom.

Političke tenzije ostale su izražene u sredu, nakon novih odjeka ubistva Pretija, manje od tri nedelje nakon što je Rene Gud pucana. Neki izveštaji navode da su savezničke operacije sprovođene, ali da su bile ciljane više nego prethodnih nedelja.

Tom Homan, „car za granice“ koga je Tramp poslao da nadgleda Operaciju Metro Surge, koja je u Minesotu poslala 3.000 saveznih agenata, održao je razgovore sa lokalnim zvaničnicima koje je izvor CNN-a opisao kao „nestabilne“.

Nakon kratke pauze, Tramp je ponovo pojačao retoriku na način koji se činilo neusklađenim sa nastojanjima Homana da se u dobrom duhu pronađe rešenje. Predsednik je upozorio Freja da se „igra vatrom“ ako njegov grad ne sprovodi savezno imigraciono zakonodavstvo. Frej, međutim, odbija da sarađuje sa saveznim agentima.

Ministarstvo za unutrašnju bezbednost saopštilo je da su službenici uključeni u ubistvo Pretija u subotu stavljeni na administrativni odmor u skladu sa procedurom. Međutim, ne postoji jasnost oko istraga ili odgovornosti za Pretijevu smrt izvan istrage DHS-a, kojoj mnogi stanovnici Minesote neće verovati.

Ono što će se dogoditi zavisi od Trampa: Zašto će biti tako teško rešiti situaciju u Minesoti? 2
EPA/WILL OLIVER

Nepopularnost Trampovog „tvrđeg pristupa“ ponovo je ostavila republikanske senatore u delikatnoj političkoj poziciji.

U neslaganju sa administracijom, lider većine u Senatu Džon Tun izjavio je da bi želeo nezavisnu istragu. Mnogi republikanci su se hladno odnosili prema sekretarki za unutrašnju bezbednost Kristi Noem, koja je kritikovala Pretija nakon njegove smrti, ali većina još uvek nije spremna javno suprotstaviti se Trampu pozivom na njeno razrešenje.

Demokrate su obećale da će se založiti za njeno opoziv ukoliko ne bude smenjena.

Veliki raskol oko imigracione politike

Nacionalni bes zbog ubistva Aleksа Pretija naterao je Trampa da povuče šefa Granične patrole Grega Bovina iz države i da marginalizuje Kristi Noem tako što je poslao Toma Homana da preuzme nadzor nad operacijom. Tramp i nekoliko drugih visokih zvaničnika takođe su umerili svoju retoriku, makar privremeno.

Ali iza krize u Mineapolisu leži suštinski politički jaz. Ako taktike, koje su osmišljene da ispune ambiciozne ciljeve administracije o deportacijama, izgledaju dovoljno drakonski, one mogu podstaći druge migrante da se sami vrate kući ili da uopšte ne pokušavaju da uđu u zemlju.

Administracija optužuje demokratske jurisdikcije, uključujući Minesotu i Mineapolis, da odbijaju da sarađuju sa saveznim operacijama i da ih aktivno ometaju kroz političke izjave koje podstiču demonstracije.

Ovaj pristup je stub Trampovog domaćeg projekta, čak i ako je nepopularan među Amerikancima van njegove baze podrške. To je jedan od razloga zašto će Beloj kući biti toliko teško da popusti.

„Tramp je ušao u kampanju i pobedio na osnovu rešavanja ovog pitanja. To nije bio neki sporedni detalj na njegovoj platformi. To je bila jedna od temeljnih, definisanih politika njegove kampanje 2024. godine“, rekao je senator Misurija Erik Šmit u sredu.

Pored toga, mnogi republikanci vide prolazni trenutak da sprovedu politike koje dugo zagovaraju.

„Ovo je nešto što mora biti ostvareno, a ako se ne može ostvariti za vreme predsedništva Donalda Trampa, da li ćemo ikada uopšte uspeti da to postignemo?“ rekao je guverner Floride Ron DeSantis, koji je sarađivao sa savezničkim zvaničnicima.

Javni bes može naterati Trampa da usvoji manje agresivan pristup. Ali takođe je moguće da ova administracija posebno pod uticajem zagovornika tvrde imigracione politike poput zamenika šefa kabineta Bele kuće Stefena Milera bude spremna da ignoriše Trampov pad popularnosti i zabrinutost republikanskih zakonodavaca pred izbore na sredini mandata kako bi ostvarila dugoročni cilj.

Demokrate veruju da imaju čvršću političku poziciju, budući da mnogi Amerikanci žele oštriju kontrolu granica, ali ne podržavaju masovne deportacije. Neki lokalni demokratski zvaničnici, poput onih u Mineapolisu, odbijaju da njihova policija sarađuje sa savezničkim agentima na deportacijama.

„Pravno gledano, postupci koji su se dogodili na našim ulicama su neustavni“, rekao je Frej na CNN-ovom skupu. „Ne možete nasumično izvlačiti nekoga sa ulice samo zato što vam liči na Somalijca ili Latinoamerikanca. Ne možete pritvarati američke građane, odvajati ih od porodice, a oni čak ne znaju gde su odvedeni“.

Demokrate smatraju da je Pretijeva smrt direktna posledica političkih odluka administracije. „Ubili su ga dvojica saveznih agenata. Oni su povukli obarač“, rekao je predstavnik Virginije Džejms Volkinšo na svečanosti u Vašingtonu.

„Ali zapravo ga je ubila Trampova administracija. Ubili su ga Donald Tramp i Kristi Noem i Greg Bovino i Ras Vaut… i Stiven Miler… mogao bih da nabrajam dalje.“

Nečovečnost pristupa administracije takođe slabi njenu političku poziciju. Jedan slučaj je posebno dirnuo mnoge – petogodišnji Liam Koneho Ramos, koji je uhapšen zajedno sa ocem u Mineapolisu i poslat u pritvor u Teksasu.

Demokratski predstavnik Hoakin Kastro obišao je Liama u sredu i kazao da je dečak „veoma depresivan“.

„Malo“ deeskalacije neće zadovoljiti guvernera Minesote Tima Volca, koji je u sredu, dok je posećivao improvizovani memorijal za Pretija, rekao: „Nisam toliko zainteresovan za promenu tona, nama je potrebno da oni odu odavde i da postoji odgovornost za ono što se dogodilo.“

Tramp ponovo napada

Ton se ne čini značajno promenjenim. U sredu je Tramp kritikovao Freja zbog toga što je rekao da neće primenjivati savezničke imigracione zakone. Predsednik je na Truth Social-u upozorio: „Da li bi neko iz njegovog unutrašnjeg kruga mogao da objasni da je ova izjava vrlo ozbiljno kršenje zakona i da se on IGRA VATRom!“

Glavna tužiteljka Pam Bondi napisala je na društvenim mrežama tokom posete Minesoti u sredu: „Nećemo tolerisati bezakonje u Minesoti. Ništa nas neće zaustaviti u nastavku hapšenja i sprovođenja zakona.“

Potpredsednik Džej Di Vens upitao je Freja na X: „Šta je sa savezničkim zakonima? Da li se agenti osećaju bezbedno kada pozovu 911? Trenutno ne, jer ste rekli svojoj policiji da im ne pomaže.“

Ponekad oštra politička retorika može poslužiti kao pokriće za političko povlačenje. Ali ovo ne zvuči kao administracija koja će odustati od svoje tvrde linije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari