foto: Miloš Tešić/ATAImagesSpoljnopolitički analitičar Denis Avdagić gostovao je na N1.hr gde je komentarisao poteze američkog predsednika Donalda Trampa.
Evropskoj uniji preti uvođenjem carina, kao što je pretio Kanadi, Meksiku, Kini. Brisel je na to odgovorio dogovorom o značajnijem ulaganju u obranu.
„To je dokaz da se sve može kad se želi i da se sve blokade mogu ukloniti. Tokom prvog Trampovog mandata sam rekao da dolazi vreme kad će svi gledati pragmatično na načine kako postupaju u odnosima.
Tad je to bilo samo u povojima, a danas se niko ne buni. Pitali smo se u tim trenucima gde su tu vrednosti, a sad su stavljene po strani. Zato se moramo truditi ne izgubiti ih. Jer, ako ih izgubimo, dolazimo u svet gde će dominirati vukovi. Što i gledamo”, kazao je Avdagić.
Dodaje da je dogovoreno nešto što će biti ustupak za Trampa, ali nema smisla to mu dati previše unapred.
„Njegov princip je takav da prvo nešto objavi, a onda idu razgovori pa se on hvali kako je dobio ono što želi. Ali, tako je američka politika i pre funkcionisala. Tramp želi pobediti i ostaviti takav dojam, želi izgledati kao pobednik. Nije pitanje što može dobiti, nego što će dobiti“.
Smatra da političari širom sveta preuzimaju rečnik Donalda Trampa jer jedino tako mogu komunicirati s njim.
„Iz nekog razloga, on ima potrebu da uspostavlja sa saveznicima odnos kakav pre nisu imali. No, stvari imaju određenu ravnotežu, kao što možemo videti po pitanju Paname, kojoj se više ne preti oduzimanjem Panamskog kanala.
Realnost je takva, ako gledamo s evropske strane, nismo u stanju reći da idemo svojim putem, a Amerikanci neka idu svojim. Jer, nije se izgradio taj „svoj put“.
Ponovio je da se u vreme Baraka Obame moglo početi ulagati više u obranu, kao što je tad dogovoreno da će se učiniti do 2024.
„Moglo se i sad imamo problem, gledamo već treću godinu rat u Ukrajini. Kako se onda postaviti pred Trampom ako ne postoji unija koja će stati pred njega“.
[/embed]
Šta s Grenlandom?
„Oprez je s evropske strane na visokom nivou jer se očekuje da najavljeno neće izgledati u primeni baš tako. Vidimo to po pitanju Paname. Vreme koje prolazi počinje relaksirati sve i prihvatamo vokabular kakav jeste jer što napraviti, reći Trampu da je neprimeren? Više mu nećete biti sagovornik. Glavni tajnik ili predsednik Ukrajine morali su se prebaciti na komunikaciju koja je poželjna Trampu.
Što se Grenlanda tiče, moguće da će već ove godine biti referendum na kojem će se doneti odluka. A ona će se prihvatiti, kakva god bila. Mislim da je najgore od svega to što u Trampovoj administraciji to znaju. No, nesigurnost u odnosima slabi protivnika. Videli smo nešto slično i kod Vladimira Putina jer i on voli da preti. S vremenom se shvati da je tu puno blefiranja, ali druga strana je popuštala“.
Protesti u Srbiji
I dok na globalnom nivou traju velike promene, podosta se događa i u našoj neposrednoj blizini – Srbiji.
„Imate situaciju u kojoj se vrlo oprezno i šturo reaguje prema događajima u Srbiji. Tako nešto se ne bi moglo ni zamisliti pre deset godina, iz Evrope bi se odmah stopirali dalji pregovori”, ističe Avgadić i objašnjava neke detalje o Aleksandru Vučiću.
“On je predugo na vlasti i tragični događaj u Novom Sadu je samo kulminacija. Nestalo je straha, niko ga ne percipira kao nekoga ko je svemoćan, i ljudi su izašli na ulice. Srbi imaju iskustva s protestima, posebno ako se vratimo u devedesete protiv Slobodana Miloševića.
Mislim da su ljudi sad, nakon nekoliko setova protesta po različitim temama, shvatili da režim ima oprez i ne želi se konfrontirati do nekih viših nivoa, koje bi izazvale revolt.
Jedina mogućnost da ovo završi dobro za Vučića, njegovu stranku i saradnike jest da ništa ne radi, u nadi da će se to zaustaviti samo od sebe.
Ali, ako studenti i učenici odluče rizikovati svoje obrazovanje, biće to težak moment. Ne možete slati policiju na njih, oni su deca, ne možete ih tući. Najgore za Srbiju bi bilo da se protesti ohlade jer 100.000 mladih koji su učestvovali u njima mogli bi spakovati kofere i otići razočarani.
Bilo bi to pogubno za Srbiju. A to nije dobro ni za Hrvatsku. Nije dobro ni za nikoga. Takvo slično uništavanje smo gledali u Rusiji, kad je velik deo progresivnih mladih ljudi napustio zemlju s početkom rata u Ukrajini. To potencijalno čeka Srbiju, a od takvog gubitka mladih se teško oporaviti.”
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


