Foto: EPA/YURI GRIPAS / POOLAmerički predsednik Donald Tramp ima za cilj da spreči sukob sa Kinom zbog Tajvana i Južnog kineskog mora jačanjem vojne moći SAD i saveznika, navodi se u novom američkom strateškom dokumentu.
Trampova administracija je izložila svoj pristup jednom od najosetljivijih diplomatskih pitanja na svetu u danas objavljenom zvaničnom dokumentu o Nacionalnoj bezbednosnoj strategiji, u trenutku kada Peking pojačava pritisak na Tajvan i Japan, raspoređujući brodove širom istočnoazijskih voda u svojoj najvećoj demonstraciji sile na moru do sada, prenosi Rojters.
„Prioritet je sprečavanje sukoba oko Tajvana, a idealno bi bilo da se to uradi očuvanjem vojne nadmoći“, navodi se u dokumentu.
Kina se nikada nije odrekla upotrebe sile kako bi stavila Tajvan pod svoju kontrolu, a ima i ogromne regionalne pretenzije, uključujući kontrolu nad skoro celim Južnim kineskim morem, što osporavaju mnogi njeni manji susedi.
Sjedinjene Američke Države nemaju formalne diplomatske veze sa Tajvanom, ali je Vašington najvažniji međunarodni podržavalac tog ostrva i po zakonu je obavezan da Tajvanu obezbedi sredstva za samoodbranu, što godinama ugrožava odnose SAD i Kine.
Jezik koji se koristi u danas objavljenom dokumentu o Tajvanu je jači od onoga koji je korišćen u strategiji nacionalne bezbednosti izrađenoj tokom Trampovog prvog mandata. U dokumentu iz 2017. godine Tajvan je pomenut tri puta u jednoj rečenici, što je odražavalo dugogodišnji uzdržani diplomatski jezik.
Ažurirana strategija, međutim, pominje Tajvan osam puta u tri pasusa i zaključuje da „s pravom postoji veliki fokus na Tajvan“ zbog njegovog strateškog položaja i dominacije u proizvodnji poluprovodnika.
„Izgradićemo vojsku sposobnu da odbije agresiju bilo gde u nizu ostrva koji se protežu od Japana do Jugoistočne Azije, ali američka vojska ne može i ne bi trebalo da to radi sama, već naši saveznici moraju da se pojačaju i da učine mnogo više za kolektivnu odbranu“, navodi se u danas objavljenom dokumentu.
„To će ojačati sposobnost SAD i saveznika da odbiju svaki pokušaj zauzimanja Tajvana ili bilo koje druge korake koji bi onemogućili odbranu tog ostrva“, dodaje se.
Trampova sklonost ka sklapanju dogovora i njegovi napori da traži bliže veze sa kineskim predsednikom Si Đinpingom podstakli su strahove u regionu od slabljenja američke podrške Tajvanu i regionalnim saveznicima od Tokija do Manile. Američki predsednik planira da putuje u Peking u aprilu naredne godine, gde će sa Sijem razgovarati o produženju primirja u njihovom trgovinskom ratu.
Prošlog meseca japanska premijerka Sanae Takaiči izazvala je gnev Pekinga kada je rekla u parlamentu da bi kineski napad na Tajvan koji bi pretio Japanu mogao da opravda vojni odgovor, nakon čega ju je Tramp privatno zamolio da ne eskalira spor sa Kinom.
S druge strane, Tramp je odobrio prodaju borbenih aviona Tajvanu za 330 miliona dolara i konstantno vrši pritisak na Japan i Južnu Koreju da povećaju izdatke za vojsku, kako bi se Kina odvratila od mogućeg napada na ostrvo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


