Foto: EPA/SERGEI ILNITSKYRuski predsednik Vladimir Putin i dalje nastoji da preuzme celu Ukrajinu, uprkos njegovim uveravanjima o želji za mirom, reklo je Rojtersu šest izvora upoznatih sa američkom obaveštajnom službom.
Prema njihovim rečima, on takođe očekuje da dobije evropske republike – Letoniju, Litvaniju i Estoniju, koje su ranije bile deo SSSR-a.
Poslednji obaveštajni izveštaj datira krajem septembra, rekao je jedan od sagovornika agencije.
Ove procene su u suprotnosti sa javnim izjavama američkog predsednika Donalda Trampa i njegovih pregovarača o Putinovom interesu za okončanje rata, kao i Putinovim rečima da Rusija ne predstavlja pretnju Evropi.
Prema izvorima, zaključci američke obaveštajne službe u velikoj meri se poklapaju sa mišljenjem evropskih obaveštajnih agencija.
„Obaveštajne službe su uvek pokazivale da Putinu treba više. Evropljani su ubeđeni u to. Poljaci su apsolutno ubeđeni. U baltičkim zemljama veruju da će oni biti sledeći [posle Ukrajine]“, rekao je Majk Kuiglei, član Odbora za obaveštajne poslove američkog Predstavničkog doma.
Putin jejuče tokom „direktne linije“, rekao da je spreman da „okonča sukob mirnim putem“ pod uslovima koje je najavio u junu 2024. godine u Ministarstvu spoljnih poslova.
Zatim je zatražio povlačenje Oružanih snaga Ukrajine iz Luganske, Donjecke, Zaporožske i Hersonske oblasti, koje je proglasio ruskim, kao i zvanično obaveštenje Ukrajine o odbijanju da se pridruži NATO-u.
Trumpovi pregovarači, njegov zet Džared Kušner i milijarder nekretnina Stiv Vitkof, nedeljama razgovaraju o mirovnom planu od 20 tačaka sa predstavnicima Ukrajine, Rusije i evropskih zemalja.
Iako Amerikanci govore o napretku, kamen spoticanja ostaje teritorijalno pitanje. Prema dva izvora, Tramp nastavlja da vrši pritisak na Kijev, zahtevajući da preda preostalih 20% Donjecke oblasti Rusiji. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbacuje ovaj uslov.
Tokom „direktne linije“, Putin je najavio napredovanje ruske vojske u svim sektorima fronta, a takođe je rekao da ga „ruke svrbe“ da nastavi rat, jer u Kijevu, po njegovom mišljenju, ne pokazuju spremnost za mir.
Prema obaveštajnim službama NATO-a, početkom decembra 2025. godine ruski gubici u Ukrajini dostigli su 1,15 miliona ljudi, uključujući i one ubijene i ranjene.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


