"Dubok prezir prema Evropi": Šta se saznalo iz poruka Trampovih ljudi koje su iscurele u javnost? 1Foto: EPA-EFE/RON SACHS / POOL

Ako Evropa već nije bila na oprezu, izvanredno curenje razgovora potpredsednika SAD Džej Di Vensa i drugih visokopozicioniranih zvaničnika Trampove administracije o napadu na Hute u Jemenu bio je još jedan znak da ima metu na leđima, piše Endrju Rot, dopisnik Gardijana iz Vašingtona.

Zvaničnici administracije dali su Džefriju Goldberg-u iz The Atlantic prvi red u planiranju napada na Hute – šokantno curenje obaveštajnih podataka koje je izazvalo bes među republikancima koji su pozivali na krivične istrage protiv Hilari Klinton i drugih zbog nepažljivog rukovanja osetljivim informacijama.

Na prvi pogled, napad na Hute imao je mnogo više veze sa politikama administracije u vezi sa zaštitom pomorske trgovine i suzbijanjem Irana nego sa brigama o tome da Evropa koristi američku odbranu i vojnu moć bez doprinosa.

Međutim, Vens je izgleda odlučan da gura ovu temu kao razlog za odlaganje napada.

„Mislim da pravimo grešku“, napisao je Vens, dodajući da dok samo tri odsto američke trgovine ide kroz Suecki kanal, 40 odsto evropske trgovine prolazi kroz Suecki kanal.

„Postoji realan rizik da javnost ovo ne razume ili zašto je to neophodno“, dodao je on. „Najjači razlog za ovaj napad je, kao što je Tramp rekao, slanje poruke“.

Vens je tvrdio da Sjedinjene Države ponovo rade ono što Evropa treba da bude.

U skladu je sa njegovim prethodnim argumentima da SAD preplaćuju za evropsku bezbednost i ismevanjem koje je pokazao prema evropskim saveznicima (skoro sigurno Britaniji i Francuskoj) kada ih je opisao kao „neke slučajne zemlje koja nisu vodile rat 30 ili 40 godina“. (Obe su se borila u Avganistanu i Velika Britanija se borila zajedno sa SAD u Iraku).

Tokom ove političke diskusije, napisao je Goldberg, bio je ubeđen da je čitao primedbe pravog Vensa, kao i ministra odbrane Pita Hegseta, savetnika za nacionalnu bezbednost Majkla Valca i višeg Trampovog savetnika Stivena Milera.

Zatim je Vens otišao korak dalje. Suštinski je priznao razliku između svoje spoljne politike i Trampove, rekavši da bi napad podrio predsednikovu politiku prema Evropi – politiku koju je Vens izneo u svom govoru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, gde je optužio evropske lidere da beže od svojih birača i izneo svoje evroskeptične komentare na Fox News.

„Nisam siguran da je predsednik svestan koliko je to nedosledno sa njegovom porukom o Evropi u ovom trenutku“, napisao je Vens.

„Postoji dodatni rizik da vidimo umeren do ozbiljan skok cena nafte. Spreman sam da podržim konsenzus tima i zadržim ove zabrinutosti za sebe. Ali postoji jak argument za odlaganje napada ovog meseca, slanje poruka o tome zašto je to važno, gledanje gde je ekonomija, itd.“

U suštini, neslaganje je ukazalo na to da Vensovi stavovi o spoljnoj politici nisu sasvim usklađeni s Trampom.

Tramp uglavnom vidi svet kao transakcijski, a optimisti u Evropi tvrde da bi on mogao da iznudi pozitivan ishod prisiljavajući te nacije da više ulažu u odbrambene budžete.

Ali Vens izgleda mnogo konfrontacioniji i principijelniji u svom neprijateljstvu prema transatlantskom savezu, napadajući evropske lidere zbog toga što podržavaju vrednosti koje, kako on tvrdi, nisu u skladu sa SAD.

To Vensa čini još većom brigom za Evropu. Kaja Kalas, evropska šefica spoljnih poslova, optužila je Vensa da „pokušava da izazove svađu“ s evropskim saveznicima.

Drugi evropski diplomata je rekao: „On je veoma opasan za Evropu, možda najopasniji u administraciji“. Drugi je rekao da je „opsednut“ time da stvori razdor između Evrope i SAD.

Na četu su neki pokušavali, pažljivo, da smire Vensa. Hegset je rekao da bi napad promovisao „osnovne“ američke vrednosti, uključujući slobodu plovidbe i unapređivanje odvraćanja.

Ali je rekao da napadi mogu da sačekaju, ako se poželi. Volc, tradicionalista u spoljnoj politici, je rekao: „To će morati biti SAD koje ponovo otvaraju ove pomorske pravce“. Ali se složio da administracija želi da „sakupi troškove povezane s tim i da ih naplati Evropi“.

„Ako mislite da to treba da uradimo, idemo. Samo mrzim da ponovo spasavam Evropu“, odgovorio je Vens. Hegset se složio da „u potpunosti delim vaše gađenje prema evropskom besplatnom utovaru. To je PATETIČNO.“ Ali, dodao je, „mi smo jedini na planeti koji to možemo da uradimo“.

Miler, Trampov pouzdan čovek, praktično je završio čet rekavši da je predsednik bio jasan. „Zeleno svetlo, ali uskoro jasno stavljamo do znanja Egiptu i Evropi šta očekujemo zauzvrat“.

Široko gledano, politika administracije prema Evropi dolazi u fokus. I malo je onih koji se dižu da podrže NATO ili Evropu uopšte. U intervjuu na podkastu sa Takerom Karlsonom ovog vikenda, viši Trampov izaslanik Stiv Vitkof razmišljao je o potencijalu da ekonomije Zaliva zamene ekonomije Evrope.

„To bi moglo da bude mnogo veće od Evrope. Evropa je danas disfunkcionalna“, rekao je.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari