Mandić: Aktuelni Ustav upodobiti sadašnjosti i promeniti status srpskog jezika

Na svečanosti, povodom 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava Knjaževine Crne Gore, on istakao da Crna Gora i danas stoji „pred istorijskim izazovima“ – između dostojanstva i evropske perspektive.

Mandić je istakao da sadašnji Ustav ne oslikava stvarno stanje.

„Vlast da bi bila legitimna mora biti ograničena zakonima i usmjerena ka opštem dobro. Upravo zato koristim priliku da kažem da sadašnji Ustav donešen od strane jedne parlamentarne većine ne označava realno stanje u našoj zemlji. Postoji velii broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom, a posebno želim da istaknem status srpskog jezika“, rekao je Mandić.

On je dodao da „građani ne traže čudo“, već da „najviši pravni akt predstavlja stvarno stanje“.

„Niko ne želi da se status drugih jezika mijenja, ali je vrijeme da se ispravi istorijska nepravda. U tom duhu, uloga Skupštine ostaje od presudnog značaja. Parlament je mjesto dijaloga i sučeljavanja ideja“, istakao je.

Kako je dodao, parlament mora biti ogledalo društva, ali i korektiv.

„Danas je Crna Gora višenacionalna, viševjerska i demokratska država. Njena stabilnost počiva na uvažavanju svih, ali i na jasnoj svijesti o sopstvenim korijenima. Naš put ka EU nije odricanje od sebe. Mi u evropsku porodicu želimo da unesemo sve ono što nas je krasilo vjekovima – slobodu, čojstvo i junaštvo“, kazao je.

„Neka nam ovaj veliki jubilej bude podsjetnik da se istorija ne nasljeđuje“, dodao je.

U Crnoj Gori službeni jezik crnogorski jezik, kao i da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru 2023. godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Sledi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).