Američki mediji: SAD ukinule sankcije Dodiku, ali upozorenje ostaje, Tramp neće dozvoliti manipulacije 1Foto: EPA/NIDAL SALJIC

Ukidanjem sankcija, Sjedinjene Američke Države su verovatno imale za cilj smanjenje nestabilnosti i napetosti u regiji koja je još uvek žarište – a ne finansiranje „lutkarske predstave“.

Iako zvaničnici RS-a možda tehnički poštuju neslužbene američke uslove za ublažavanje sankcija, biće zanimljivo videti kako će Trampova administracija reagovati kada prekrše duh ovog aranžmana, a predsednik Donald Tramp se ne dvoumi dugo oko ponovnog uvođenja oštrih kazni kada oseća da je na delu manipulacija, piše američki magazin Washington Examiner u analizi političke krize u Bosni i Hercegovini, u svetlu nedavno održanih izbora za predsednika Republike Srpske, ali i ukidanja sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, prenosi Slobodna Bosna.

Republika Srpska nedavno je održala izbore i, iako postoji novi predsednik, šef ostaje isti: Milorad Dodik, navodi tekst naslovljen „Novi problemi za Bosnu nakon ukidanja sankcija srpskom lideru“.

Dodik, nastavlja autor, koga su Visoki predstavnik i sudski sistem u BiH proglasili nepodobnim za obavljanje političke funkcije, napustio je predsedničku funkciju u korist pažljivo odabranog naslednika.

„BiH bi trebala očekivati ​​još iste korupcije, fragmentacije, podjela i etničkih trvenja koja su poslednjih 30 godina stajala na putu razvoju i stabilnosti zemlje“, zaključak je.

Autor takođe smatra da je Dodik izgradio svoju političku karijeru na podsticanju sukoba i nesloge između RS i državne vlade BiH.

U više navrata, Dodik je pozivao na referendume kojima bi se podržalo ili otcepljenje RS ili odbacivanje državnih institucija. Bio je predmet više istraga o korupciji i suočio se s optužbama za podršku kriminalnim mrežama.

Dodik se takođe hvali da se „redovno“ sastaje s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponovio je stav Moskve da je njen rat u Ukrajini „vrlo opravdan“.

Ukidanje sankcija i novi problemi

Washington Examiner, magazin koji se bavi političkim analizama, komentarima i istraživanjima, ističe kako je odgovor Dodika i njegove porodice na uvođenje američkih sankcija bio u „pretvaranju postojećih mreža pokroviteljstva u mašinu za izbegavanje sankcija“.

Uprkos trenutnoj situaciji, Donald Tramp je u oktobru ukinuo sankcije Dodiku i saradnicima, a otprilike u isto vreme, gotovo u koordinaciji, Dodik se povukao s mesta predsednika, omogućivši održavanje novih izbora, dok su entitetske vlasti ukinule ranije donešene neustavne zakone, podseća se u tekstu.

„Ova izvanredna, naizgled quid-pro-quo, stavila je tačku na višemesečni zastoj između Dodika i viših bh. vlasti oko njegovog više nelegalnog shvaćanja vlasti. Izazov je, međutim, to što problemi BiH ne prestaju s Dodikom. Pored finansijskih kriminala, on i drugi srpski nacionalisti i zvaničnici RS-a promovisali su agendu secesionizma, podela i saveza s Moskvom. To predstavlja i regionalnu sigurnosnu pretnju i rizik od širenja za susednu Evropsku uniju“, upozorava se u tekstu.

Uz podsetnik da je BiH zemlja koja se još uvek oporavlja od masovnih ubijanja i genocida nad Bošnjacima, te da je od raspada Jugoslavije i rata 1990-ih, ključni, ali manjkav mirovni sporazum održao BiH manje-više netaknutom, „pretnja etničkog nasilja nikada nije daleko“.

Ruska transformacija

„Iako su nedavni izbori u RS-u prošli bez Dodika, obeležili su ih isti nacionalizam i agitacija koje on zagovara, kao i niska izlaznost birača i optužbe za ‘masovno namještanje glasova’.

Rezultat predstavlja nastavak statusa quo. Dodikov lično odabrani naslednik, Siniša Karan, zauzeo je njegovo mesto.

U stvari, RS je izvela rusku transformaciju, u kojoj je Dmitrij Medvedev grejao predsedničku stolicu Vladimiru Putinu od 2008. do 2012. godine kako bi izbjegao ruska ograničenja mandata. Dodik je čak i vodio kampanju na obećanju da će, kada birači glasaju za Karana, ‘glasati za mene i politike koje smo do sada provodili'“, navodi se dalje u analizi nedavnih izbora u RS-u i mogućih posledica.

Autor teksta upozorava da bez ekonomskih kontrola koje pružaju američke sankcije, u budućnosti se može očekivati ​​“da će neki srpski nacionalisti intenzivirati svoju retoriku ispunjenu mržnjom, korupciju i destabilizirajuće aktivnosti“.

„Znaju da se suočavaju sa smanjenim rizikom od posledica za svoje postupke. Sjedinjene Države moraju ostati budne i spremne da dokažu da to nije slučaj“, ističe se.

Podsećajući na Dodikove reči da će Zapad sada „dobiti dva Dodika“, autor zaključuje: „Ukidanjem sankcija, Sjedinjene Države su verovatno imale za cilj smanjenje nestabilnosti i napetosti u regiji koja je još uvek žarište – a ne finansiranje lutkarske predstave. Iako zvaničnici RS-a možda tehnički poštuju neslužbene američke uslove za ublažavanje sankcija, biće zanimljivo videti kako će Trampova administracija reagovati kada prekrše duh ovog aranžmana.

Kao što smo videli u trgovinskim pregovorima s Kinom, Trump ima malo dvojbi oko ponovnog uvođenja oštrih kazni kada osjeća da je na delu manipulacija“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari