Foto: EPASudnica u kojoj je Slobodan Milošević, pokojni predsednik Srbije, nekada bilo suđeno za genocid, nije bila naročito raskošna, ali je imala određeni birokratski autoritet. U septembru je zatvorena poslednji put, piše Ekonomist.
Preostala saslušanja, najavio je predsedavajući sudija, održavaće se u „modifikovanoj konferencijskoj sali“. To spuštanje nivoa simbolično odražava opadajući ugled međunarodne krivične pravde, a samim tim i Haga, grada koji je postao sinonim za kažnjavanje ratnih zločina.
Hag, sedište holandske vlade, ima globalnu reputaciju centra međunarodnog prava. Njegovih pedesetak međunarodnih institucija i veliki broj povezanih nevladinih organizacija generišu 2,7 milijardi evra (3,1 milijardu dolara) godišnje i obezbeđuju 36.000 radnih mesta u gradu sa pola miliona stanovnika.
„Mi ne pravimo stvari, mi donosimo odluke“, kaže Endru van Eš, gradski odbornik.
Čini se da ih je sve manje. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju zatvoren je 2017. godine. Njegovi preostali predmeti, kao i oni Ruandskog tribunala, prebačeni su na rezidualni sud, koji sada radi u modifikovanoj konferencijskoj sali.
Tribunal osnovan radi suđenja za atentat iz 2005. na Rafika Haririja, bivšeg libanskog premijera, zatvoren je 2023. zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Međunarodni krivični sud (MKS), „super-tribunal“ osnovan 2002. pod ogromnim je pritiskom. Donald Tramp uveo je sankcije protiv devet zaposlenih u MKS-u. Karim Kan, glavni tužilac, trenutno je na odsustvu zbog optužbi za seksualno nedolično ponašanje, koje on negira.
U svojoj istoriji MKS je osudio samo 13 optuženih. Tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio ih je 93. Trenutno ima jednog „velikog igrača“ na suđenju: Rodriga Dutertea, bivšeg predsednika Filipina.
Ali Italija je poslala jednog traženog ratnog zapovednika nazad u Libiju. Viktor Orban, premijer Mađarske, povukao se iz osnivačkog ugovora suda umesto da poštuje nalog za hapšenje Benjamina Netanjahua, premijera Izraela.
Drugi veliki tribunal u gradu, Međunarodni sud pravde (MSP), u mnogo je boljoj situaciji. Često nazivan Svetskim sudom, on je glavno sudsko telo UN, nadležno za rešavanje sporova između država. Nikada nije bio zauzetiji, s obzirom na južnoafričku tužbu za genocid protiv Izraela i širok spektar drugih parnica.
Većina stanovnika Haga jedva obraća pažnju na sudove. Van njegovog otmenog centralnog dela grad je prilično grub i jednostavan, sa velikim muslimanskim i belim radničkim kvartovima.
Što se tiče profesionalaca koji su svoje karijere zasnovali na radu u tribunalima, oni pokušavaju da „se snađu u promenama“, kaže Džil Vilkinson, direktorka „Hague Humanity Hub“, foruma za organizacije posvećene pravdi.
Čak se može pojaviti i pozitivna strana neprijateljskog stava administracije Donalda Trampa prema međunarodnom pravu: gospođa Vilkinson kaže da su je američke nevladine organizacije kontaktirale sa željom da se presele u Hag.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


